RAZNO O LICI

NAJBRK na izboru u Zadru

Tome Jagodić - naj brk
Tome Jagodić - naj brk Tome Jagodić - naj brk

Tako je naš prijatelj iz Ličkog Lešća Tome Jagodić najbrkajlija na izboru u Zadru, ali i mi u Brodu imamo svoga brkajliju, Ivana Oreškovića iz Podcrkavlja kraj Slavonskog Broda.
Ivan Orešković, Podcrkavlje kraj Slavonskog Broda Udruga Ličana Vrilo mudrosti Ivan Orešković, Podcrkavlje kraj Slavonskog Broda Udruga Ličana Vrilo mudrosti

logo Brod portal
Slavonija i Lika povezuje jedno srce i iskreno zajedništvo

     U pomoć poplavom ugroženom stanovništvu i imovini u prigradskom naselju Josipa Rimca nesebično i bez oklijevanja priskočilo je i 50-ak članova udruge ratnih veterana 9.gardijske brigade "Vukovi" iz Gospića.
     -Za nevolju koja je zaprijetila gradu Slavonskome Brodu i brodskoj Posavini saznali smo iz medija, odmah smo se samoinicijativno organizirali za samo četiri sata i autobusom krenuli iz Gospića za Brod. Preko Zbora veterana hrvatskih gardijskih postrojbi smo dobili najpotrebnije informacije i uputili su nas gdje je bilo najpotrebnije. Nismo znali niti imali predodžbu što nas u Brodu očekuje, stigli smo u Brod noću i odmah se stavili na raspolaganje. I otprije se bavimo humanitarnim radom i za odlazak u Brod nismo premišljali ni sekunde-priča nam Milan Franić, predsjednik Udruge ratnih veterana 9.GBR "Vukovi".
     U Brod osim puno dobre volje i spremnosti da pomognu i urade što god treba, "Vukovi" su sobom ponijeli i određenu količinu humanitarne pomoći, koja će sigurno jako dobro doći ljudima u nevolji.
-Nije nešto puno, tek onoliko koliko smo u tih četiri sata pripreme pred polazak za Brod uspjeli prikupiti u Gospiću, Otočcu i Karlobagu, ali je iz srca i duše, svaka bočica vode, kutija keksa, higijenske potrepštine svima će dobro doći.
     Za dolazak gospićkih "Vukova" Brodu u pomoć ima još jedan dobar razlog, na području Slavonskoga Broda i okolnih mjesta živi veliki broj obitelji ličkih korijena.
     -Ta spoznaja dala nam je novi, dodatni, motiv da damo od sebe što najviše možemo. Mnogi naši pradjedovi i djedovi u ona teška poratna vremena trbuhom za kruhom iz Like doselili u ove slavonske krajeve. Tu su dočekani širokih ruku, mi to ne zaboravljamo, a i sada kada smo mi stigli u Brod osjećali smo se kao kod kuće. Ovdje je jako puno Ličana, puno ljudi naših prezimenjaka i ličkih korijena nekoliko generacija. To nas je izuzetno ganulo i potaklo da na posao u obrani Broda od poplave prionemo još jače i više, nismo žalili truda da obranimo nasip. Sava djeluje prijeteći, ali zajedništvo ovih ljudi i zajedništvo koje su i nama iskazali jamstvo je da se najgore neće dogoditi-rekao je za BrodPortal Milan Franić.

Vukovi u Brodu 2014

Vukovi u Brodu 2014

Vukovi u Brodu 2014

Vukovi u Brodu 2014

Vukovi u Brodu 2014
OBJAVA: 22.05.2014. AUTOR: BrodPortal
logo Braniteljski portal
„VUKOVI“ U OBRANI OD POPLAVE U SLAVONSKOM BRODU

Vukovi u Brodu 2014

     Udruga ratnih veterana 9.gardijske brigade“VUKOVI“ iz Gospića zajedno sa ostalim članicama Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi nije se zadržala samo na prikupljanju i slanju humanitarne pomoći za stanovnike poplavljenih područja u Slavoniji nego se direktno uključila u izgradnju „zečjih nasipa“ na području Slavonskog Broda.

Vukovi u Brodu 2014      U ponedjeljak u 16. sati“VUKOVI“ su izvukavši svoje odore, opremu i gumene čizme krenuli prema Slavonskom brodu,u Zagrebu im se pridružila skupina kolega iz „TIGROVA“.
     Po dolasku u Slavonski Brod oko 22. sata odmah su raspoređeni na zaštitu nasipa u najugroženijem naselju MZ Josip Rimac koje je prethodnog dana evakuirano. Do jutra su u manjim skupinama zatvarali manja propuštanja na glavnom nasipu a u svitanje zajedno sa domaćim stanovnicima i ostalim volonterima nastavili izgradnju pomoćnog nasipa od vreća sa pijeskom izgradivši oko petsto metara novog nasipa kojim je osiguran posljednji dio naselja.
     Domaćini veterani 108.Slavonsko- brodske brigade i 3. bojne 3. gardijske brigade su učinili sve da iskažu tradicionalno slavonsko gostoprimstvo naročito kada su čuli da su im u pomoć došli Ličani, jer znatan broj stanovnika Slavonskog Broda potječe iz ličkih sela na što su izuzetno ponosni tako da smo se ovdje osjećali kao kod kuće istaknuo je predsjednik udruge Milan Franić.
     Nakon uručenja dopremljene prikupljene pomoći predsjedniku Mjesnog odbora naselja Josip Rimac koje ima oko 20000 stanovnika ova radna skupina na nasipima je zamijenjena sa novim autobusom volontera iz Zagreba, te se jučer u popodnevnim satima vratila u Gospić.
     Ostali članovi udruge su kroz akciju koja je trajala 3 dana u Gospiću i Otočcu prikupila pet tona humanitarne pomoći koja će danas kamionom biti upućena prema poplavljenim u okolici Županje.
     Ovim putem „VUKOVI“ zahvaljuju svima koji su se odazvali akciji prikupljanja pomoći i svojom donacijom još jednom iskazali humanost prema ljudima koje je zadesila ova nesreća, rekao nam je Milan Franić, prredsjednik udruge 9.gardijske brigade "VUKOVI" iz Gospića.
22.05.2014., Braniteljski Portal
logo Braniteljski portal
9. gbr. VUKOVI prikupljaju humanitarnu pomoć poplavom ugroženom stanovništvu Vukovi otputovali u Slavoniju
Vukovi u Brodu 2014

Udruga ratnih veterana 9.gardijske brigade“VUKOVI“ Gospić poziva sve branitelje,građane Gospića i okolice, ljude dobre volje da pomognu poplavama ugroženom stanovništvu Slavonije, koji su evakuirani iz svojih domova, a pomoć u odjeći, hrani, dekama, i drugome mogu donijeti u sjedište udruge koje se nalazi u prostoru Kulturno informativnog centra Budačka ulica br.12 u Gospiću.
OBAVIJEST
Danas u 16 sati je dvadesetak pripadnika Udruge veterana 9.gardijske brigade autobusom otputovalo prema Slavonskom brodu, u Zagrebu će im se pridružiti pripadnici udruge veterana 1. gardijske brigade Tigrovi, gdje će sa pripadnicima ostalih udruga gardijskih brigada i specijalne policije pomagati pri izradi brana i pomoći lokalnom stanovništvu...ostatak ljudi angažiran je na prikupljanju pomoći...tako i sutra i prekosutra od 10 do 16 sati možete donirati potrepštine na štandovima ispred Lidla i Plodina ili ih donijeti u prostorije udruge u atriju KIC-a...prikupljanje dobro napreduje i zahvaljujemo svima koji su pokazali da Ličani imaju veliko srce...
Pomoć će se prikupljati na navedenoj adresi od ponedjeljka 19.svibnja do četvrtka 22. svibnja u vremenu od 10.00 do 16.00 sati. Akciju prikupljanja pomoći udruga će u utorak i srijedu proširiti ispred trgovačkih centara Plodina i Lidla u Gospiću također u vremenu od 10.00 do 16.00 sati. Kontakt telefon predsjednik udruge Milan Franić 099 8596 215.
Prikupljaju se:
ZA BEBE I DJECU: kašice za bebe, pelene, vlažne maramice, mlijeko za dohranu, kozmetika za bebe i djecu.
HRANA: Sve što može duže stajati -konzervirano (paštete, razni namazi, mesni doručak, i dr.), flaširano, u tetrapaku, suhomesnato s dugim rokom trajanja, hrana za šećerne bolesnike. Voda! Hrana koja se može ODMAH konzumirati bez termičke obrade.
HIGIJENA: Gel za suho pranje ruku, vlažne maramice, prva pomoć, asepsol, toalet papir, ulošci, tamponi, sapuni, lijekovi protiv bolova.
Za stanovnike koji žive na područjima pogođenima poplavama u Republici Hrvatskoj novčane donacije se mogu uputiti preko Crvenog križa RH:
- uplatama na broj računa IBAN: HR 6923400091511555516 poziv na broj 08*
- pozivom na donatorski telefon broj 060 90 11 (6,25 kn, PDV uključen)**
- on-line donacijama na internetskim stranicama Hrvatskog Crvenog križa.
Iz Caritasa navode da je novčanu pomoć moguće uplatiti na žiro-račun Hrvatskog Caritasa: IBAN HR05 2340 0091 1000 8034 0, poziv na broj 175 ili on-line uplatama nawww.caritas.hr.
Prikupljene donacije „VUKOVI“ će zajedno sa donacijama koje su prikupile ostale udruge gardijskih brigada i specijalne policije organizirano preko Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi dostaviti stanovništvu na poplavama ugroženom području na teritoriju RH.
Molimo povedite računa o potrebi da se roba transportira kamionom, te distribuira u lošim uvjetima. Ukoliko je poklonjeno u staklenoj ambalaži dobro ga upakirajte. Poželjno je da, ukoliko možete, donirano već donesete spakirano u kutiju, ali naravno, nije uvjet.
"Molim Vas da se odazovete vapaju naših slavonaca koje je pritisnula teška nevolja. Nemojte da sve ostane na lajkovima i komentarima. Ako niste u mogućnosti pomoći, javite onima koji jesu. Dijelite, zovite. Ljudi stradavaju, pomozimo!" VIŠE OVDJE
19.05.2014., Braniteljski Portal
Prosječni Hrvat visok 176 cm i težak 82 kg

      Hrvatski antropometrijski sustav. U istraživanju uzete mjere gotovo 31.000 hrvatskih građana. Prosječna Hrvatica ima 163 centimetra i 68 kilograma Najviši muškarci u Hrvatskoj su Splićani, Ličanke imaju najveće grudi, Ličani su najteži, a Koprivničanke imaju najšire bokove. Podaci su to antropometrijskog istraživanja provedenog od 2005. do 2007. godine na poticaj i uz vodstvo dekana Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Darka Ujevića.
      Uzete su mjere gotovo 31.000 hrvatskih građana od novorođenačke dobi do 82. godine. Na osnovi tih rezultata trebale bi se dobiti hrvatske norme za konfekcijske brojeve, jer je JUS-ov sustav (jugoslavenski standard) zastario i uvelike uzrokuje teškoće tekstilnoj i obućarskoj proizvodnji. Prema istraživanju, prosječni hrvatski građanin visok je 176 cm i težak 82 kg, a širine prsa 102 cm. Hrvatice su prosječno visoke 163 cm i teške 68 kg, grudi su im opsega 99, struk 86, a bokovi 104 cm. Prosjek je dobiven uzimanjem do 57 mjera u odraslih i do 30 mjera u djece, počevši od opsega glave, duljine ruku i nogu, širine ramena i drugih mjerenja.
      S prosječnih 172 cm, najniži su muškarci u Koprivničko-križevačkoj i Međimurskoj županiji, a najviši u Splitu. Najniže su Varaždinke i Međimurke - 160 cm, a najviše Dalmatinke - 167 cm. Najveće grudi imaju Ličanke i žene iz Koprivničko-križevačke županije, opsega 103 cm. Najmanje grudi imaju žene iz Požeške, Virovitičke i Brodsko-posavske županije. Košarica A je prosječna veličina grudnjaka žena u Hrvatskoj. Najteži su Ličani (prosječno 85 kg), a isto vrijedi i za Ličanke (70 kg). Najlakše su Varaždinke i Brođanke, prosječne težine 66 kg. Najšire bokove imaju Koprivničanke (110 cm), a najuže žene iz Virovitice i Brodsko-posavske županije (99 cm).
Katarina Dimitrijević Hrnjkaš, Vjesnik 14. travnja 2008. g.

KATARINA VUKMOROVIĆ IZ LIČKOG OSIKA NAJLJEPŠA JE HRVATICA U NARODNOJ NOŠNJI NA 47. BRODSKOM KOLU

Katarina Vukmirović
Katarina Vukmirović iz Ličkog Osika
      Lljepotica iz Ličkog Osika osvojila je laskavu titulu u konkurenciji 32 djevojke koje su stigle iz Siska, Bjelovara, Valpova, Topuskog, Gospića, Sinja… Tako je odlučio prosudbena komisija 47. Brodskog kola održanog 2011. god. u čijem je okviru održan i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji. inače, bila je to posljednja ovogodišnja manifestacija 47. Brodskog kola, najstarije smotre izvornog folklora u Hrvatskoj.
      Nakon dva desetljeća nakon prekida sa radom osnovano je Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Lika“ iz Ličkog Osika pokraj Gospića. Voditeljica folklorne sekcije je članica Mladeži Katarina Vukmirović.
      Brodsko kolo je smotra folklora koja se već više od 40 godina održava u Slavonskom Brodu. Osnovana je 1963. godine i najstarija je smotra folklora u Hrvatskoj. Opširnije na službenim stranicama Brodskog kola

"OJ MEDVJEDE" MAJKA SVIH OJKALICA

Tome Jagodić
Tome Jagodić, KUU "Gacka" Ličko Lešće
      Na UNESCO-voj konferenciji 17.01.2011. god. o nematerijalnim kulturnim dobrima u kenijskom glavnom gradu Nairobiju, „ojkalica“ je uvrštena u svjetsku kulturnu baštinu. Ojkanje je ostatak prastarog ilirskog i prailirskog pjevanja s područja antičke Dalmacije, današnje Dalmacije, BiH i Crne Gore, koje su Hrvati usvojili i sačuvali. Ojkalica iz Zagore je mnogo starija od ‘gange’ ili ‘rere’ (Hercegovina, Imotski, Sinj), te prema muzikolozima pripada najstarijim oblicima višeglasja. Ojkanje izvodi dvoje ili više pjevača, koristeći specifičnu tehniku ‘treskanja’ glasa. Pjesma traje onoliko dugo koliko vodeći vokal može držati svoj dah.
      Lička rozgalica »Oj medvjede« rijetka je glazbena biljka u sveukupnoj tradicijskoj glazbi, a praiskonska snaga njene vokalne izvedbe vodi nas u neka davna, tajnovita vremena predslavenskog balkanskog ili prailirskog života i pjevanja. I članovi udruge Gacka pod vodstvom etnologa prof. Vidoslava Bagura prošle su godine (2010.) radili na pripremi materijala za kandidaturu ojkanja na UNESCO-vu listu. Naime, osebujna rozgalica »Oj medvjede, gorska životinjo«, koja sadrži najviše obilježja »ojkanja« kao tehnike pjevanja, sačuvana je iz davnina upravo zahvaljujući činjenici što se od početka nalazi u repertoaru ove kulturne udruge u nenadmašnoj izvedbi Tome Jagodića. Postala je s vremenom i zaštitni znak KUU-a Gacka.
      To je podatak koji je malo koji medij, osim lokalnih, izdvojio u svome izvještavanju o priznanju UNESCO-a. Da je medijski pristup bio prilično površan i konfuzan, priznaje i sam voditelj projekta, stručni suradnik Instituta za etnologiju i folkloristiku Joško Ćaleta. Neki su mediji, naime, izdvajali pojedine načine pjevanja u Dalmatinskoj zagori, Sinju ili zaleđu Zadra, kao nositelje titule vrijedne zaštićene baštine, ne shvaćajući da je pritom, srećom, ojkanje još uvijek prisutno na širokom području od Karlovca, preko Like do Zagore i Konavala, iako ponegdje u više nego skromnim izdancima.
      Pritom različito zvuči, negdje je to treskanje, negdje orzanje, a negdje, kao u Lici, rozganje. Lička rozgalica »Oj medvjede« uistinu je rijetka glazbena biljka u sveukupnoj tradicijskoj glazbi, a praiskonska snaga njene vokalne izvedbe vodi nas u neka davna, tajnovita vremena predslavenskog balkanskog ili prailirskog života i pjevanja. Ojkanje je, prema muzikolozima, najstariji oblik višeglasja, puno stariji od srednjovjekovne dijafonije. Pjevači koriste specifičnu tehniku potresanja glasa, a dionica traje onoliko dugo koliko vodeći pjevač može držati dah.
Novi list, 18.01.2011. god.
      Uključite ton na računalu i možete slušati Oj medvjede u izvođenju KUU Gacka
LIČKI KRUMPIR
Pradomovina krumpira
      Pradomovina krumpira su južnoameričke Ande, područje današnjeg Perua, točnije područje oko jezera Titicaca (nadmorska visina oko 2500 metara). Prastanovnici ovog kraja, Inke, cjenili su krumpir, smatrajući ga "uzvišenom biljkom". U Europu je oko 1565 stigao na dvor španjolskoga kralja Filipmma II kao plijen španjolskih osvajanja Južne Amerike. Prvi pisani dokaz o njegovu uzgoju u okolici Seville potječe iz 1573. godine. Kasnije su ga franjevci prenijeli u Italiju, a 1586. godine u Englesku. Iz Engleske krumpir se dalje širio na područje Njemačke, Poljske i dalje prema skandinavskim zemljama.
police
Lički krumpir
      Lički je krumpir daleko kvalitetniji od ostalog krumpira koji se može naći na tržištu. Uz pomoć nekoliko hrvatskih ministarstva pokrenut je opsežni postupak zaštite prvog ličkog proizvoda s geografskim porijeklom, odnosno pokrenut je proces utvrđivanja robne marke (branda) za lički krumpir.
      Lički krumpir nije bilo koja sorta uzgojena u Lici. Za njega se koriste sorte koje su same po sebi kvalitetnije: imaju veći postotak suhe tvari – minerala, vitamina, a uzgojem u Lici taj je udio još za 20-tak posto viši nego da se te iste, kvalitetnije sorte uzgajaju negdje drugdje. Upravo je to činjenica na kojoj mi zasnivamo zaštitu ličkog krumpira kao proizvoda s geografskim porijeklom.
      Poseban uvjet za uzgoj krumpira je prije svega klima koja je uvjetovana nadmorskom visinom, a ključni element su temperaturne razlike između noći i dana gdje se temperatura tijekom noći poprilično spušta u odnosu na dnevnu temperaturu tako da se usporava vegetacija i na taj način krumpir skuplja više suhe tvari. Sve to uvjetuje višu kvalitetu s jedne strane, a s druge strane usporava njegov rast te mu je i prinos znatno niži. Posebnosti pri uzgoju je u plodoredu i obradi tla, u gnojidbi koristi organsko gnojivo, stajski gnoj. Proizvodnja je u Lici zadržala tu jednu tradicionalnu dimenziju koju će se u zaštiti definirati i istaknuti kao uvjet za proizvodnju ličkog krumpira.

Početak uzgoja krumpira
      Marija Terezija je dekratom odredila da se na svim područjima gdje žitarice slabije uspijevaju, uzgaja krumpir. To je bilo na brdsko-planinskim područjima kao što je Lika. Tako se krumpir u Lici uzgaja, može se reći, već 250 godina i on je prehranio mnoge generacije Ličana. Relativno lako se uzgaja i ima veliku hranjivu vrijednost. Pretpostavlja se da su krumpir u Liku donijeli graničari. Tako je jedna satnija 1769. dobila sjeme krumpira i prvi put u Lici zasadila krumpir. Prvi krumpir je najvjerojatnije stigao u Hrvatsku iz Češke, i to su ga donijeli češki staklari, koji 1764. naseljavaju područje oko Stare Sušice u Gorskom Kotaru.

Prehrambene osobine
      Krumpir je po svojoj zastupljenosti u prehrani drugi po važnosti izvor energije, iza žitarica. Prehrambena vrijednost krumpira je gotovo nezamjenjiva. Sa 100-tinjak kalorija po krumpiru i praktički bez imalo masnoće, on može biti temelj svakog zdravog obroka. Krumpir je jedan od najboljih izvora C vitamina (26 mg u jednom prosječnom krumpiru) i vitamina B kompleksa (posebno vitamina B6). Odličan je izvor vlakana (4,1 g po krumpiru), koji uravnotežuju probavu. Sadrži kalcij, željezo, jod, kalij i sumpor, koji neutraliziraju kiselost, sprečavaju bolesti štitne žlijezde, čir želuca i slabokrvnost. Ima nekih zabluda o krumpiru: na primjer da deblja. Mogu reći samo da krumpir ima upola manje kalorija nego kruh i manje od 60% nego tjestenina. No, tu je izuzetak pommes fritess, kojega svi najviše vole!
Izvor: Recepti.hr i Lika na dlanu

    Zahvaljujemo na izvrsnim krumpirima koje nam je ustupila Lucija, udovica Marka Sekulića (Miće Milendžina), s Brižina ispod Cvituše.

Sorte krumpira
     Evo malo o sortama krumpira. Selekcijska stanica za krumpir, Stara Sušica utemeljena je 1948. godine na poticaj sveučilišnog profesora dr. sc. Marka Mohačeka. Zavod za krumpir d.d. Stara Sušica bio je u sastavu Bc Instituta i Agronomskog fakulteta Zagreb, a sada je samostalna tvrtka.
    Zavod tijekom 55 godina postojanja radi na unapređenju goranske poljoprivrede, a posebno na pokretanju i organiziranju sjemenarstva krumpira na goranskom, ličkom i žumberačkom području. Od 1965. godine intenzivira se rad na stvaranju novih domaćih sorata, introdukciji stranih sorata krumpira te širenju osnovnog i komercijalnog sjemenarstva. Većina stranih sorata (Bintje, Saskija, Sirtema, Desiree, Jaerla itd.) prethodno se ispituje i uvodi preko Zavoda u proizvodnju. U novije vrijeme Zavod ispituje mnoge strane sorte koje kroz postupak priznavanja ulaze u našu proizvodnju (Agria, Concurrent, Monalisa, Frisia, Cleopatra, Asterix, Berber, Adora, Liseta, Red scarlett, Victoria, Remarka idr.). Da je ta introdukcija efikasna dokazuje široka praksa koja većinu ovih sorti prihvaća i širi kroz sjemenarstvo i proizvodnju.
    Između 1965. i 1970. godine priznaju se i prve dvije domaće sorte Marko i Velja. Godine 1980. priznaje se sorta Lika, 1984. godine sorte Goran i Istra, 1990. godine sorta Stanka, 1991. godine sorta Dalmatinka, 1993. godine sorte Nada i Dobra, 1995. godine sorta Biserka – ukupno 8 sorata.
    
RIČICE MARKA MATAIĆA
      Bivši predsjednik Zavičajne udruge Ličana "Vrilo mudrosti" Marko Mataić je često u Lici. Sigurno je jedan od razloga što ima kuću u Ričicama.

Kuća Marka Mataića u Ričicama (vm-kuca-mataic-Ricice-02)

Kuća Marka Mataića u Ričicama (vm-kuca-mataic-Ricice-02)

Ankica i Monika Mataić u Cerovačkim pećinama 2007. god. (vm-Cerovacke-pecine2007)
Snimio Marko Mataić

SMS PORUKE JASNE ŠULENTIĆ
1) 26. 10. 2005 ( 09:00:32)
Pozdrav iz jednog malog sela ispod Velebita.
Jutros su ga rosom umile Vile i obukle u novu kiklju
zlatne boje i spremaju pređu od snježnih pahulja.
Pusa pozdrav

2) 25.06. 2006. ( 00: 25:12)
Vila je otpjevala svoju uspavanku, i pokrila Velebit biljcem Kičenim od zvijezda.
Zaspao je i vuk i lane i umorni Ličan
Samo svijeće u mrkobraduši prkose tami i dozivaju jutro.
Ugodan nastavak puta i puno pozdrava cijelom autobusu.
LAKU NOĆ

3) 29. 09. 2006 ( 22:43:54 )
Mala je brnduša skupila svoje latice
i povjetarac ju uljuljao u san,
a u zoru će je sunce
nježnim poljupcem probudit u novi dan.

4) 29.09. 2006. ( 22:43:16)
LIČKI HAIKU:
Ovce se zbile i bleje
Vitar razagna šušanj
Niz put
U Velebitu kijamet
Kuva se zelje i meso

5) 11.02. 2007. ( 00:06:30)
Plitvice su dale bisere i smaragde za krunu.
Gacka je dala safire za ogrlicu.
Vila je od zlatnih niti otkala plašt.
Velebit je od kamena sagradio dvore.
Nebo je dalo ljepotu, Ličan srce, Ličanka dušu
I Bog je blagoslovio našu KRALJICU L I K U

6) 24.10.2008.
ZBOG ČEGA VOLIM LIKU
Zbog vjetra s Velebita i snježnog proplanka,
Gorskog izvora i kliktaja sokola,
Zbog cvijeta u kamenu, starog praga
I pepela na ugaslim ognjištima,
Zbog djece ljubavi u srcu kad mi spomenu Liku.

07) 23.05.2009.
U zoru kada zvijezde gube svoj sjaj
kad ptice pjesmom pozdravljavaju novi dan
kad livade cvijeće prospu
kad Sunce sa lišća skuplja rosu
kad lane na izvoru vodu pije
nepostoji ljepša slika
kad se iz sna budi moja Lika

08) 08.06.2010.
Kad Velebit sunce ukrade
i vjetra šum kad stiša,
a nebeska rosa umornu zemlju hladi,
kad pastir svoje stado kući vraća i
večernja zvonana spokoj zovu,
a zvijezde nebom razgrću koprenu
ne postoji ljepša slika
kad u san tone moja Lika.


Božena Verhas: Gacka

Mladen Hercog: Velika Kapela, 2009. god.
    

KNJIGE O LICI
knjiga
Anka Simonović: O Brodskom Vinogorju, Brodska riječ, Slavonski Brod 2005. god
knjiga
Enver Ljubović: Grbovi plemstva Like, Gacke i Krbave, Megrad, Zagreb 2003. god.
knjiga
Hrvoje Salopek: Stari rodovi Ogulinsko-modruške udoline, Zagreb 2000. god.
knjiga
Rikard Pavelić: Stope predaka-Bunjevci u Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici, Rijeka 1991. god.
knjiga
Hrvoje Salopek: Ogulinsko modruški rodovi
knjiga
knjiga
Gačanska tradicijska kuharica, HGK Zagreb, 2005. god.
knjiga
Ivan Š. Brkić: Lički kalendar 1937, Zagreb
knjiga
Karl Patsch: Lika u Rimsko doba, Gospić 1990
knjiga
Boris Olujić: Povijest Japoda, Zagreb, 2007. god.
knjiga
Jure Karakaš: Stara Lika
knjiga
Lički gorski biser, PD "Željezničar" Gospić
knjiga
Stjepan Tomić: S Herkulom zlatna srca, Županja 2003. god.
knjiga
Gacka - Program integralnog upravljanja okolišem i održivi razvoj, HGK, Županijska komora Otočac, 2005. god.
knjiga
Gacka - zemlja voda, Turistička naklada d.o.o. Zagreb, 1999. god.
knjiga
Mirko Marković-Ličani kroz prošlost, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2006. god., II izdanje.
knjiga
Grad Otočac 8, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, 1995, god.
knjiga
Milan Kranjčević: Švica, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Otočac 2003, god.
knjiga
Dubravka Balen-Letunić: Japodi - Arheološka svjedočanstva o japodskoj kulturi u posljednjem pretpovijesnom tisućljeću, Ogranak Matice hrvatske Ogulin, Ogulin, 2006.
knjiga
Željko Holjevac: Gackom kroz povijest, Hrvatski radio Otočac, Otočac 2009
knjiga
Modruški zbornik, Katedra Čakavskog sabora Modruše, br. 1, 2007. god.
knjiga
Modruš, br. 5, 2008. god.-List mjesta i župe Modruš
knjiga
Milan Japunčić: Kratka povijest Like i Krbave, Gospić, 1936. god.
knjiga
Finka Pavičić Budak: Lika naša dika
knjiga
Zeleni pojas Velebit, Zelena akcija 2003. god.
knjiga
Dragutin Hirc: Lika i Plitvice, pretisak knjige iz 1900. god, Tiskara d.d. Rijeka, 1996. god.
knjiga
Mile Budaka: Opanci dide Vidurine
knjiga
Dr. Rudolf Horvat: Lika i Krbava, svezak II, Mala knjižnica Matice Hrvatske, Zagreb 1941. god.
knjiga
Identitet Like: Korijeni i razvitak, knjiga I (zbornik radova), Institut Đuro Pilar, Zagreb-Gospić 2009. god.
 
knjiga
Plemički grad Sokolac, Hrvatski povijesni muzej, turistička brošura
knjiga
Milan pl. Voinovich: Bojevi u Lici, u ostaloj Hrvatskoj i Dalmaciji 1809. god., naklada Knjižare Mirka Breyera, Zagreb 1907. god.
knjiga
Enver Ljubović: Grbovnik Gacke, Krbave, Lika, Senja i Vinodola, naklada Senjsko književno ognjište, Senj 2007. god
knjiga
knjiga
Stjepan Pavičić: Seobe i naselja u Lici, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1962. god.
knjiga
Nikola Tominac: Stajnica i okolica, Zavičajni klub Stajnica u Zagrebu, Zagreb 2004. god.
knjiga
Ivan Mužić: Vlasi u starijoj hrvatskoj histografiji, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split 2010. god
knjiga
Gjuro Szabo: Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Matica Hrvatska, Zagreb 1920.
knjiga
Milan Kranjčević: Kompolje, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Kompolje 1998.
knjiga
Luka Pavičić i suradnici: Lovinac Monografija, Mjesne zajednice Lovinac, Ploča, Ričice i Sveti Rok, Lovinac 1987. god
knjiga
Lički zbornik 1, Muzej Like - Gospić, Gospić 1978,
knjiga
Zvonimir Kuluindžić: Kosinj - kolijevka štamparstva slavenskog juga, vlastita naklada, Zagreb 1960. g.
knjiga
Josip Fajdić: Ličani u Slavoniji & Vila Velebita u Požegi, LZD "Vila Velebita" Požega, Požega 2011.g.
knjiga
Ivica Matija: Križari na gospićkom području 1945-1950., pregledni članak, Državni arhiv u Gospiću, Gospić 2005.
knjiga
Turisitčki vodić kroz Liku, Turisitički savez Like, Gospić
knjiga
Rudolf Horvat: Lika i Krbava, svezak I, Matica Hrvatska, Zagreb 1941.
knjiga
Petar Runje: Otočac, srednjovjekovna biskupija i kulturni centar, stručni članak, Otočac 2006.
      

ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD        Glavni izbornik    Početak rubrike
Pišite nam na e-mail: vrilo-mudrosti@vrilo-mudrosti.hr