POVIJEST BRODSKIH UDRUGA LIČANA


     Doseljavanjem Ličana u Slavoniju, pa tako i u Brod na Savi i okolicu, počeo je i društveni život. S ponosom ističemo plakat za Ličko-hrvatsku zabavu, pazite datum, 09.02.1895. god. u gostionici "Zeleno drvo" u kući Šime Šarića u Brodu na Savi, a koji je objavljen u novinama Posavska Hrvatska. Od vrlo malo dosupnih podataka iz prošlosti, pouzdano znamo da je 4. ožujka 1936. godine osnovano društvo pod imenom "Prosvjetno i potporno društvo Ličana u Slavonskom Brodu". U slobodnoj Hrvatskoj, u Slavonskom Brodu osnovano je 06.09.1991. god. u Slavoniji prvo društvo Ličana, Zavičajno društvo "Lovinac". Društvo je 10.05.1996, god. promijenilo ime u Zavičajna udruga Ličana "Vrilo mudrosti" Slavonski Brod. Kasnije su osnovane brojne udruge Ličana u Slavoniji, 1996. god. u Požegi pa zatim u Belišću, Bizovcu, Vinkovcima, Županji, Slatini i Virovitici.

Zabava iz 1895.g.

Društva kroz povijest Slavonskog Broda

Pravila dobrotvornog i prosvjetnog društva Ličana u Slavonskom Brodu

     U Slavonskom Brodu, 4. ožujka 1936. godine osnovano je društvo pod imenom "Prosvjetno i potporno društvo Ličana u Slavonskom Brodu" sa svrhom da društveno, prosvjetno i gospodarski promiče napredak Like, Ličana i prijatelja Ličana na cijelom području Kraljevine Jugoslavije. Društvo je u tu svrhu izdavalo i raspačavalo knjige, časopise i novine poučnog i odgojnog sadržaja, držalo poučna predavanja, osnivalo čitaonice, pjevačka glazbena i sportska društva ltd., brinulo se oko zdravlja i higijene Like i Ličana uopće, i u tu svrhu priređivalo zdravstvena predavanja i omogućavalo vrijednim a potrebitim Ličanima liječenje. Osobito sposobnoj školskoj djeci, koja su se odlikovala nadarenošću, nastojalo je omogućiti školovanje. Pruzalo materijalnu i moralnu pomoć potrebitim članovima društva. Naročito su nastojali omogućiti pridizanje i unapređenje seljačkog, obrtničkog i trgovačkog stališa, posvečujući osobitu pažnju odgoju podmlatka u sporazumu s društvima koja se bave tim pitanjima. Nastojali su oko podizanja "Doma Ličana" u Slavonskom Brodu, osnivali podružnice i povjereništva društva, organizirali osnivanje gospodarskih zadruga, nastojali organizirati i kućni obrt, te posredovati u nabavci sirovina i prodaji proizvoda. Bavili su se svim pitanjima koja idu u korist i za napredak Like, Ličana i ostalih članova.
     Društveni prihodi osiguravali su se kroz članarine redovitih i izvanrednih članova, prihode raznih drustvenih priredaba, kao što su zabave, koncerti, javno sabiranje i slično, potom prihode od društvenih izdanja, kalendara, knjiga, brošura i sl., te darova, dobrovoljnih prinosa, prihoda legata i slično, kao i svih ostalih prihoda, a napose doprinosa iz glavnog fonda koji je činio pričuvnu novčanu zalihu društva. Glavni fond sačinjavali su doprinosi zakladnika tj. utemeljitelja, doprinosi dobrotvora, doprinosi raznih proizvoda koji dolaze u trgovinu pod društvenim imenom, te darovi koji su izravno namijenjeni glavnome fondu. Glavnim fondom raspolagala je glavna skupština, a novac se ulagao koristonosno, u prvome redu u objekte od vrijednosti (nekretnine), u drugome redu u sigurne novčane zavode, a prema potrebi i zaključku Glavne skupštine mogao se upotrijebiti i u redovite društvene svrhe.
     Redoviti članovi mogli su biti samo Ličani ill porijeklom, koji su plaćali članarinu određenu po glavnoj skupštini. Izvanredni članovi mogle su biti osobe koje nisu Ličani rodom ili porijeklom, a plaćali su članarinu određenu za redovite članove i nosili su naziv "Prijatelji Ličani". Član zakladnik tj. utemeljitelj, postao bi onaj koji bi u glavni fond uplatio najednom ili kroz 6 mjeseci najmanje 500 dinara. Dobrotvorom postao bi onaj koji najednom ili kroz dva mjeseca uplati u glavni fond 100 dinara. Počasnim članom postao bi samo onaj koji bi stekao osobitih zasluga za društvo, a birala bi ga Glavna skupština na prijedlog Upravnog odbora. Članom društva mogla je postati svaka neporočna osoba. U društvenom radu isključena je bila svaka politika. Članom bi prestao biti onaj tko bi pismeno ili usmeno prijavio svoj istup iz društva, tko bi od redovitih ili izvanrednih članova usprkos ppomena zaostajao sa plačanjem članarine tri mjeseca i tko bi bio isključen. Upravni odbor imao je pravo većinom glasova isključiti svakog člana koji bi radio protiv interesa društva uz navedeni razlog isključenja. Protiv pismenog rješenja i obrazloženja o isključenju imao bi isključeni član pravo pritužbe na Glavnu skupštinu.
     Tijela društva bili su: Glavna skupština, Upravni odbor i Nadzorni odbor. Upravni odbor imao je pravo imenovati povjerenika društva u svakom mjestu gdje se osjeti za to potreba. Povjereniku je bila dužnost promicati interese društva, davati upute u svim pitanjima koja odbor zanimaju te stavljati prijedloge za društveni rad u svome kraju. Povjerenik je imao pravo prisustvovati i raspravljati na sjednicama Upravnog odbora kada se radilo o kraju koji on predstavlja.
     Ako bi se ukazala potreba, Upravni odbor mogao je i izvan sjedista društva osnivati podružnice kojima bi Glavna skupština posebnim pravilnikom propisala rad i odnos prema središnjici. Za pojedine vrste društvenog rada Upravni odbor je osnivao pojedine odsjeke kojima bi imenovao i pročelnika čija bi zadaća bila brinuti se za rad odsjeka i, s pravom glasa, izvješčivati na sjednicama odbora o radu u pojedinom odsjeku.
     Društvo bi prestalo s radom zaključkom Glavne skupštine, na kojoj bi bilo prisutno barem dvije trećine punopravnih redovitih članova, te ako je za prestanak glasovalo dvije trećine prisutnih redovitih članova ili kada bi društvo raspustila nadležna vlast. U slučaju razlaza društva iz bilo kojeg razloga, zaključila bi Glavna skupština u što će se upotrijebiti imovina društva, odnosno kako bi se s njom moralo raspolagati. Ako Glavna skupština iz bilo kojega razloga ne bi stvorila o tome zaključke ili ako njezin zaključak ne bi po vlastima bio priznat odnosno odobren ili inače ne postane pravovaljan, tada bi se imovina imala smatrati jednim jedinstvenim Ličim fondom. Predala bi se na upravu gradskom zastupstvu grada Slavonskog Broda, koja bi za imovinu fonda, ako u međuvremenu nije bila nabavljena, nabavila koristonosnu zgradu ili drugu nekretninu u gradu SI. Brodu, pa bi prihod od nje ili nju samu upotrebljavali za odgoj privrednoga i intelektualnog podmlatka Ličana po rodu ili porijeklu. Upravljali bi tako sve dok se ne bi ponovno osnovalo društvo Ličana po rodu ili porijeklu s istom ili sličnom svrhom. Kada bi se takvo društvo ponovno osnovalo, predala bi se imovina natrag tome društvu. Potpisi četiri člana društva su nečitljivi, ostali su čitljivi i spominju se Dane Čavčić, Ivan Brkljačić, Franjo Prpić i Mato Miletić.
Gordana Slanček, Posavska Hrvatska siječanj 2010. god.

ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD        Glavni izbornik    Početak rubrike