IZLETI U LIKU


2011. godina
IZLET U LIKU 2011. god.

Posjetili smo:
    Gospić     Donje Pazarište     Cerovačke pećine     Crkva hrvatskih mučenika     Udbina     Korenica     Plitvice     Rastoke     Restoran Mirjana     Muzej u Turnju     Povratak     Analiza uspješnosti izleta     Plan puta

Izletnici 2011. god. u Korenici

PUTOVANJE

    I putovanje može biti zanimljivo ako se nešto događa. Malo pjesme, viceva, informacija, vina i rakije skratilo je put do Gospića. Nešto smo zabilježili na slikama.


Damama uređivanja nikada dosta

Na odmorištu Ježevo se uvježbavala pjesma

Za uspomenu pred autobusom
    
GOSPIĆ


Velibor Potnar
    Izlet je počeo posjetom Gospiću, gdje smo stigli u subotu 04.06.2011. oko 10,30 sati. Prošetali smo ličkom metropolom gdje nas je dočekao Velibor Potnar, dipl. prav. iz Donjih Andrijevaca koji živi i radi u Gospiću. Išao je s nama cijelu subotu te pjesmom i sviranjem na harmonici dao veliki doprinos veseloj atmosferi. Hvala ti Velibore. Dio izletnika je posjetio muzej Like. Nakon šetnje smo nastavili dalje.


    Grad Gospić, grad u središnjem dijelu Like, smješten na ocjeditoj zaravni uz rijeku Novčicu. Glavni je grad Like i Ličko-senjske županije. Po popisu stanovništva iz 2001. godine, grad Gospić ima 12 980 stanovnika. Dan Grada Gospića je 22. srpnja - blagdan Svete Marije Magdalene.
    Područje Gospića i njegove okolice naseljeno je od pretpovijesti u starije kameno doba, te u kontinuitetu u brončano i željezno doba kada su tu živjeli Japodi. Od 11. stoljeća jačaju plemenitaške obitelji, koje grade svoje dobro utvrđene gradove - burgove.To su obitelji Tolimirovića, Mogorovića, Tugomerića, Disislavića i drugih. Začetke naselja današnjeg grada otkrivamo u ispravi iz 1263. g., u kojoj kralj ugovara zamjenu posjeda s ličkim županom Petrom Tolimirovićem, u kojoj se između ostalih, spominje i naselje Kaseg. Temelj današnjeg grada, udaraju dvije turske kule - kula age Senkovića na prijelazu preko rijeke Novčice /danas najstarija kuća u gradu/, te kula age Alića. Ime za grad Gospić se je tek od 1604. koristilo. Predopstavlja se da je svoje novo ime grad dobio po Gospi - Majki Božjoj.
    U Gospiću i okolici su rođeni velikan političke misli dr. Ante Starčević, njegov stric Šime Starčević (gramatičar), pisci Bude Budisavljević, Jure Turić, Lavoslav Vukelić, Fran Binički, veliki hrvatski slikar Miroslav Kraljević, te znanstvenik svjetskog značaja Nikola Tesla.
    U Gospiću možete posjetiti Muzej Like osnovan 1958. godine, prošetati starim ulicama grada i mostom preko Novčice.
    Okolica Gospića je iznimno zanimljiva. Nacionalni park PAKLENICA ispod Vaganskog vrha ( 1758 m ). BOTANIČKI VRT spomenik prirode nalazi se u Modrić docu ispod obronaka Velikog Zavižana, Balinovca i Zavižanske Kose. OŠTARIJSKA VRATA na cesti Gospić-Karlobag, prijevoj Ura na Velebitu na 928 m nad morem, obilježena je kamenom kockom, KUBUS. Špilja SAMOGRAD se nalazi oko 2,5 km jugozapadno od Perušića, na istočnoj strani brda Grabovače.

Muzej Like u Gospiću
Tekst i fotografije Zdravko Grčević
    
PIVOVARA LIČANKA U PAZARIŠTU

    Iz Gospića smo te subote 04.06.2011. produžili do Donjeg Pazarišta, gdje su nas ugostili Manda i Karlo Starčević u svojoj pivovari. Priredili su nam ručak, "kotlić" a pivo je uporno teklo iz pipe. Hvala im na druženju, po tko zna koji put, u Lici ili Slavoniji, svejedno. I opet ćemo se naći sa našim prijateljima, u Pazarištu ili negdje diljem lijepe naše. A bilo nam je lijepo kako pokazuju i ove naše slike.
pivovara
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Pazariste Pazariste
Fotografije Krešimir i Zdravko Grčević

    Pivovara se nalazi u Pazarištima kraj Gospića. Proizvode vrhunska piva svijetske kvalitete: “Velebitsko pivo” svijetlo i tamno, proizvedeno na prirodni način od pivskog ječma, hmelja, kvasca i nadasve poznate zdrave ličke vode koja izvire u podnožju Velebita, poznatom vrilu Ričina.
    Za ideju i realizaciju zaslužan je povratnik iz Njemačke, Karlo Starčević, koji je ušteđevinom i kreditom uspio izgraditi pogone i poslovne prostorije, a potom i pokrenuti proizvodnju piva 1997. god. Ovo se pivo proizvodi po starom bavarskom zakonu o čistoći piva iz 1516. godine, osvojilo je mnoga priznanja, a može se pohvaliti i osvajanjem Oxforda. Naime, prema anketi svjetskih profesionalnih degustatora piva na sajmu piva u Oxfordu 2003. godinu, Velebitsko svijetlo pivo osvojilo je drugo mjesto na svijetu.
    Karlo Starčević i njegova supruga su poznati osim po pivu kao veliki prijatelji svih udruga Ličana u Slavoniji i redovno doniraju svoje pivo za ličke zabave.

Pivo iz Pazarišta europske kvalitete
    PAZARIŠTA, 16. lipnja – Jedini proizvođač piva u Ličko-senjskoj županiji, Karlo Starčević, u svojoj je pivovari »Ličanka« u Pazarištu, uspio dobiti kakvoću piva koju svjetski stručnjaci ocjenjuju jednom od najboljih pivarskih vrsta u svijetu. Iako više poznatiji u njemačkim i češkim krugovima, Starčević je mukotrpnim radom, uz kako kaže birokratske zavrzlame, uspio izboriti tržište za svoje vrhunsko »Velebitsko pivo«. Uz proizvodni pogon »Lićanka«, namjerava uložiti dodatna sredstva u svoje obiteljsko proizvodno imanje. Izgradio bi nekoliko apartmana, pivnice u sklopu tvornice čime bi, prema ugledu na europske standarde, uz ponudu pivarskih proizvoda pridonio razvoju ekoturizma Like.
    Prema analizama znamenitih bavarskih instituta kojima je povjerena analiza kakvoće, pivo iz Pazarišta ubraja se u sam europski vrh. Starčević istiće da u njegovu pivu nema umjetnih aditiva, a velebitska voda jedina je tajna vrhunske kakvoće. Starčevićev cilj nije povečanje proizvodnje do impozantnih količina, nego očuvanje kvalitete. Pivo iz »Ličanke«, osim u Lici, distribuira se na oko 20 prodajnih mjesta u Hrvatskoj.
Vjesnik, 17.06.2002., Dražen Prša     
Glavni izbornik    Početak rubrike

CEROVAČKE PEĆINE
CEROVACKE     Cerovačke pećine su najveći spiljski kompleks u Hrvatskoj. Otkrivene su prilikom gradnje željezničke pruge od Gračaca prema Cerovcu, prvoj maloj stanici po kojoj su pećine i dobile ime. Donja Cerovačka špilja je otkrivena prilikom trasiranja ličke željezničke pruge 1913. godine. Za početak njihovog istraživanja najzaslužniji je tadašnji nadzorni inženjer Nikola Turkalj, koji je dao ulaze zaštiti vratima. Stoga se može naići i na naziv Turkaljeve pećine. Kompleks pećina je u tri nivoa. Gornja pećina duga je 1200 m, a Donja 2400 m. Između njih nalazi se znatno manja, Srednja pećina.
    Bogatstvom špiljskih ukrasa daleko nadmašuju sve ostale speleološke objekte u Hrvatskoj. Špilje su jedno od većih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj, ali i vrlo značajni paleoantropološki i paleolitski nalazi (ljudska kost, koštani šiljci). Temperatura u špiljama je u prosjeku 11°C. Za turistički posjet uređeno je prvih 700 metara Donje i Gornje špilje.
    Zbog jedinstvene prirodne ljepote i brojnih nalaza iz davne prošlosti Cerovačke pećine su 1961.g. zakonom zaštićene kao geološki spomenik prirode.

    Na našem putovanju Likom došli smo posjetiti Cerovačke pećine 04.06.2011. god. Kiša je lagano padala i ometala uspon do ulaza u špilju, ali se trud isplatio. Nismo imali puno vremena pa smo posjetili samo Donje špilje. Cijelim putem kroz špilje nagledali smo se prekrasnog obilja nakita. Bili smo malo umorni, ali cijeloj grupi je bilo drago što vidjeli ovu divotu. Toplo svima preporučujemo da obiđete špilje. Sve što Vam treba je udobna obuća za hodanje i toplija odjeća.
    Prilažemo malo fotografija ako one uopće mogu dočarati prelijepe boje i ugođaj.

Cerovačke špilje
Cerovačke špilje
Cerovačke špilje Cerovačke špilje
Cerovačke špilje Cerovačke špilje
Cerovačke špilje Cerovačke špilje
Cerovačke špilje
Cerovačke špilje
Cerovačke špilje Cerovačke špilje
Cerovačke špilje Cerovačke špilje
Cerovačke špilje
Cerovačke špilje
Fotografije Zdravko Grčević
    
Glavni izbornik    Početak rubrike

CRKVA HRVATSKIH MUČENIKA NA UDBINI

    Kada smo u blizini Udbine uvijek smo navraćali do Crkve hrvatskih mučenika, još od vremena kada je bila u izgradnji. Tako smo na našem izletu u Liku 04.06.2011. god. imali namjeru samo obići crkvu, ali nas je dočekao fra Nediljko i opširno pričao o crkvi, što znače pojedinosti na crkvi i što još treba dovršiti.
Crkva mučenika
Crkva mučenika Crkva mučenika
Crkva mučenika
Crkva mučenika Crkva mučenika
Crkva mučenika
Crkva mučenika
Crkva mučenika Crkva mučenika
Crkva mučenika
Crkva mučenika
Crkva mučenika
Fotografije Krešimir i Zdravko Grčević
    
Glavni izbornik    Početak rubrike

UDBINA - RESTORAN ROBERT
    Mi dođemo u Udbinu i zbog našeg prijatelja Tome Alara gdje se uvijek lijepo družimo u restoranu "Robert". Isto tako Tomo Alar dođe na naše Ličke večeri u Brodu. Jednostavno, to su pravi prijatelji. Ovaj puta nismo unaprijed javili Tomi da ćemo doći, a bilo je to predvečer u subotu 04.06.2011. Tomino iznenađenje je bilo očito kada nas je ugledao ali se brzo snašao. Prošle godine, isto kod Tome bili smo svjedoci kada je Tomo zaprosio našu Kaju Knežević, ali sve "zbog interesa udruge". Ove godine bio je nastavak, "svatovi". Na našim slikama, ali i na filmu, zabilježili smo kako je to bilo.
Udbina Udbina
Udbina Udbina
Udbina Udbina
Udbina Udbina
Udbina Udbina
Udbina Udbina
Udbina Udbina
Udbina Udbina
Udbina Udbina
Udbina
Udbina
Udbina Udbina
Udbina Udbina
Udbina Udbina
Udbina Udbina
Fotografije Krešimir i Zdravko Grčević


udbina     Povijesno ime Krbava u najužem smislu označavalo je nekadašnje srednjovjekovno naselje i biskupski grad. Taj srednjovjekovni hrvatski i biskupski grad pri kraju srednjega vijeka i na početku stoljetnih protuturskih obrambenih ratova propada i nasljeđuje ga mlađe naselje, Udbina, koje nije izgrađeno na istom mjestu, jer je njegov nastanak uvjetovala nova obrambena utvrda, podignuta na boljem strateškom položaju.
    Isprava iz 1045. godine spominje Krbavu kao župu koja potpada pod crkvenu vlast splitskoga biskupa. Krbava pak kao srednjovjekovno naselje, na Splitskom crkvenom saboru održanom 1185. godine, biva izabrana i određena za sjedište novoutemeljene biskupije, koja po njoj dobiva ime Krbavska biskupija. Konačnu sudbinu i kraj srednjovjekovnoga života u Krbavi označava bula pape Pija II. kojom je on 4. lipnja 1460. godine i službeno prenio biskupsku stolicu iz Krbave u sigurniji i bolje utvrđeni frankopanski grad Modruš, a sve zbog turskih osvajanja.
    Na Krbavskom polju 1493. god. odigrala se Krbavska bitka u kojoj su Turci strahovito porazili hrvatsku vojsku te im je bio otvoren put u Liku i na sjever Hrvatske. Do Krbavske bitke 1493. Lika je bila napučena i u njoj je cvjetao kulturni i gospodarski život. Turska osvajanja bila su pogubna za ukupni život u cijeloj Lici. Slijedio je najmračniji dio povijesti Like ispunjen samo ratovima.
    Udbina se nalazi negdje ne sredini puta s krajnjeg juga na krajnji sjever Hrvatske. Današnji gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović pokrenuo je na Udbini, mjestu hrvatskih tragedija, izgradnju crkve koja treba svjedočiti o hrvatskim žrtvama i mučeništvu, a otvorena je krajem 2010.god.     
Glavni izbornik    Početak rubrike

KORENICA

    U Korenici nismo prvi puta. Zahvaljujući ravnatelju Srednje škole "Plitvička jezera" Šimi Pavloviću, ponovo smo u Korenici gdje smo večerali i prespavali, te u jutro 05.06.2011. nastavili dalje. Bilo je nakon večere pjesme i svirke, uostalom kao cijeli dan. Šima Pavlović posjeti nas u Brodu prilikom Ličke večeri. I tako se njeguju i održavaju prijateljstva što i je smisao udruge.
Korenica
Korenica Korenica
Korenica Korenica
Korenica Korenica
Korenica Korenica
Korenica Korenica
Korenica Korenica
Korenica
Fotografije Krešimir i Zdravko Grčević


    Korenica je nastala i razvila se podno srednjovjekovne starohrvatske utvrde Mrsinj, koja je neko vrijeme bila sjedište Krbavske biskupije. Poznato je da je hrvatski ban porazio Osmansku vojsku kod potoka Korenice oko 1500. godine. Korenica je jedan od primjera kako su nekad većinski Srbi progonili Hrvate, i to sve u Hrvatskoj. Do dolaska Turaka, u Korenici su većina bili Hrvati. Za vrijeme Turaka dosljeni su Vlasi a Austrija je nastavila naseljavanje pravoslavnih Vlaha, pa je tako 1991. god. u Korenici bilo 75% Srba. 1995. god. nakon Oluje i nestanka fantomske SAO krajine, većina Srba je organizirano odselila u Srbiju. Od 1940. god. pa do 1995. god. u Korenici nije boravio katolički župnik. Katoličku crkvu su partizani zapalili 1942. god. a nakon 1945. god. na istom mjestu sagradili zgradu šumarije.
    U zadnjoj srpskoj pobuni 1990. god., Korenički Srbi su uglavnom bili na strani četnika. Nakon 1995. god. u Korenicu su naseljeni prognani Hrvati iz Bosne. Nova crkva sagrađena je 2002. god. pa su nakon 60 god. zazvonila crkvena zvona. Prema popisu stanovništva iz 2001. god. naselje Korenica imalo je oko 3000 stanovnika od čega Hrvati broje oko 2600 stanovnika.
    Na kraju, spomenumo da se nedaleko od Korenice nalaze prelijepa Plitvička jezera.     
Glavni izbornik    Početak rubrike

ODMOR NA PLITVICAMA

    Drugi dan izleta, 05.06.2011. god. započeo je u Korenici gdje smo se oprostili od našeg domaćina Šime Pavlovića. Odvezli smo se na Plitvice s namjerom zadržavnja kod Ličke kuće, ali bez obilaska jezera. Malo smo prošetali, popili kavu i zapjevali na radost prisutnih turista koji su nas sa zanimanjem gledali.
Plitvice plitvice
Plitvice plitvice
Plitvice plitvice
Plitvice plitvice
Plitvice plitvice
Plitvice plitvice
Plitvice plitvice
Plitvice
Fotografije Krešimir i Zdravko Grčević
    
Glavni izbornik    Početak rubrike

RASTOKE

    Nakon prelijepih Cerovačkih pećina, stigli smo pogledati još jedan biser ljepote, Rastoke. Tko zna koliko smo puta vozeći se u Liku ili na more prošli kraj Rastoka u Slunju a da nismo stali i pogledali tu ljepotu. Rastoke opravdano nazivaju "malim Plitvicama". Tu je sve malo u usporedbi s Plitvicama, ali je zato prelijepo. Uz našu simpatičnu vodičku smo detalno obišli Rastoke, a fotoaparati su neumorno škljocali.
Rastoke Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke Rastoke
Rastoke
Fotografije Krešimir i Zdravko Grčević
Rastoke

    Smještene su u Slunju, na putu od Karlovca prema Plitvičkim jezerima. Rastoke nazivaju "malim Plitvicama". To je u prošlosti bilo vodeničarsko naselje smješteno na mjestu gdje se modro-zelena voda Slunjčice ulijeva u rijeku Koranu u dužini od 600m preko niza sedrenih barijera i slapova od kojih svaki nosi svoje ime (Buk, Hrvoje, Vilina kosa, Konjski rep).
    Prve mlinice datiraju iz 17. stoljeća, pretpostavlja se i ranije. Najveći broj nastambi sagrađen je krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Osnovni građevni materijal je drvo i sedra.
    Zbog svojih izuzetnih prirodnih ljepota i povijesne tradicije Rastoke kao naselje su uvrštene 1962. godine pod zaštitu Državne uprave za zaštitu kulturne i povijesne baštine.
    Godine 1962. njemačka produkcijska kuća „Rialto film“ snima svoj prvi western „Winnetou“. Radnja filma se odvija i u pojedinim djelovima Hrvatske, točnije na Plitvičkim jezerima, u Paklenici, na Zrmanji te i jednim djelom i u Rastokama.
    Stanovnici Rastoka su se vratili u Rastoke koje su danas uređena turistička destinacija gdje možete dobro pojesti, prespavati i obići slapove uređenim stazama. Više informacija na http://slunj-rastoke.com/
rastoke
    
Glavni izbornik    Početak rubrike

RUČAK U RESTORANU "MIRJANA - RASTOKE" U DONJEM NIKŠIĆU

    Nakon obilaska Rastoka, 05.06.2011. ručali smo u restoranu Mirjana-Rastoke u Donjem Nikšiću, samo 4 km od Slunja cestom prema Karlovcu. Sve smo dogovorili sa susretljivim vlasnikom, Darkom Flanjakom. Restoran je lijepo uređen, izvrsno posiječen i preporučamo ga za grupne ručkove. Recimo još kako je sve bilo prema dogovoru, što daje na razmišljanje da ovdje ručamo i iduće godine.
Mirjana
Mirjana Mirjana
Mirjana Mirjana
Mirjana Mirjana
Mirjana Mirjana
Mirjana Mirjana
Mirjana Mirjana
Mirjana Mirjana
Fotografije Mandica Hercog, Kaja Knežević i Zdravko Grčević
    
Glavni izbornik    Početak rubrike

MUZEJ NAORUŽANJA IZ DOMOVINSKOG RATA U TURNJU

    U Turanj smo došli 05.06.2011. god. po podne, nakon ručka. Bilo je to zadnje planirano mjesto zaustavljanja na izletu 2011. god. Vratili smo se za trenutak 20-tak godina unatrag a neki od izletnika bili su sudionici Domovinskog rata.
Mirjana
Turanj Turanj
Turanj Turanj
Turanj Turanj
Turanj
Fotografije Krešimir Grčević
Mirjana
    
Glavni izbornik    Početak rubrike

POVRATAK U SLAVONSKI BROD

    Nakon Turnja autocestom bili smo brzo u Brodu u udobnom autobusu prevoznika Terzić Bus iz Slavonskog Broda. Kao i cijeli izlet, u autobusu je bilo veselo. Pilo se vino i pjevalo, a oni umorni su malo spavali. Izlet je prema izjavama bio dobar. Vidjeli smo prelijepe Cerovačke pećine i Rastoke i obišli stare prijatelje. Dovoljno da planiramo izlet i iduće godine.
povratak povratak
povratak povratak
povratak povratak
Fotografije Zdravko Grčević
    
Glavni izbornik    Početak rubrike

ANALIZA USPJEŠNOSTI IZLETA

    Nakon neke aktivnosti treba napraviti analizu, te pronaći dobre i loše osobine, a sve zbog planiranja sličnih aktivnosti. Tako se prošireni Upravni odbor Udruge "Vrilo mudrosti" sastao 08.06.2011. god. na jednoj splavi na Savi u Slavonskom Brodu s ciljem analize izleta u Liku. Ostalo se do kasne večeri. Vrijeme je bilo ugodno, prelijepi zalazak Sunca, komaraca nije bilo, malo smo se provozali čamcem, nešto pojeli i popili ostatak vina od izleta u Liku. A koji su zaključci analize uspješnosti izleta? O tome ćemo drugom prilikom.
splav splav
splav splav
splav splav
splav splav
splav splav
splav
Fotografije Zdravko Grčević i Kaja Knežević    Tekstove o izletu napisao Zdravko Grčević
    
Glavni izbornik    Početak rubrike

PLAN IZLETA U LIKU 2011. god.

    Na sastanku Upravnog odbora 02.05.2011. god. odlučeno je da će se ići na izlet 04.06. i 05.06.2011. god.
- polazak je u subotu, 04.06.2011. god. u 5,00 sati u jutro ispred robne kuće Kaufland (ul. Petra Svačića) u Slavonskom Brodu
- povratak je planiran u nedjelju 05.06.2011. god., oko 18,00 sati polazak iz Like. Planirani povratak u Brod je oko 21,00 sati na večer
- prednost prijave za izlet imaju članovi Zavičajne udruge Ličana "Vrilo mudrosti" (oni s plačenom članarinom za 2011. god.)
- prijave za izlet su kod Kaje Knežević, tel. 250-281, mob. 091 782-6813.
- cijena izleta je 350,00 kn
Plan puta
Prvi dan, 04.06.2011. god., 570 km
5,00 sati polazak 04.06.2011.
        put 5,00 – 10,30 Slavonski Brod - Gospić (389 km)
10,30 -12,00 sati, boravak u Gospiću, posjet muzeju Lika
        put 12,00 – 12,30 Gospić – Pazarište (22 km)
12,30 – 14,00 Pazarište – posjet pivovari "Ličanka", vlasništvo obitelji Karla Starčevića
    - ručak i obilje piva
        put 14,00 – 15,30 Pazarište - Gospić – Gračac – Cerovačke pećine (90 km)
15,30 – 17,00 obilazak Cerovačkih pećina, 1 sat, radno vrijeme 10,00 - 17,00 sati
    - svatko si sam plaća ulaznicu
    - za obilazak Cerovačkih pećina ponijeti toplu odjeću
    - ulaznica je 30 kn i obići ćemo samo Donje špilje
        put 17,00 – 17,30 Gračac – Udbina (37 km)
17,30 – 18,00 obilazak crkve Hrvatskih mučenika na Udbini
18,00 – 19,00 kava u restoranu "Robert" kod Tome Alara
        put 19,00 – 19,45 Udbina – Korenica (29 km)
20,30 Korenica – večera i spavanje

Drugi dan, 05.06.2011. god., 360 km
doručak 8,00 – 9,00
9,00 polazak iz Korenice
        put 9,00 – 9,30 Korenica - Plitvička jezera (21 km)
9,30 – 10,30 Plitvička jezera, zaustavljanje bez obilaženja jezera
        put 10,30 – 11,15 Plitvice – Rastoke, Restoran "Mirjana" (35 km)
Rastoke 11,30 – 13,00 obilazak Rastoka uz vodića
    - svatko plaća ulaznicu, 10 kn
13,30 – 15,00 Restoran Mirjana, 4 km od Slunja, ručak u trajanju 1,30 sati
        put 15,00 - 16,15 Rastoke – Turanj kod Karlovaca (50 km)
16,15 - 17,00 Turanj, posjet Muzeju zbirke naoružanja Domovinskog rata
    - ulaz slobodan
        put 17,00 - 20,30 Karlovac-Slavonski Brod (250 km)
Povratak u Slavonski Brod između 20,30 i 21,00 sati
Ukupno 930 km
ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD        Glavni izbornik    Početak rubrike