IZLETI U LIKU


IZLET U LIKU 07. i 08.06.2014. god.

Izlet u Liku2014 autobus - Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod



     Na izletu koji ove godine prema programu nije bio prenatrpan, ipak smo bili na dosta mjesta. Centralni događaj bio je posjet Podlapači, mjestu odakle postječe puno članova Udruge. Bio je doista povratak korijenima. Nitko nije ostao ravnodušan kada su suze spontano potekle same.
     Putovanje je proteklo bez problema autobusom Terzić-busa Slavonski Brod. Već prema staroj navici najprije smo stali u Ježevu. Veliki doprinos atmosferi izleta dao je Zdravko Grgurević koji je neumorno pjevao i svirao, ali smo i mi ostali dali svoj prilog. Kao uspomena ostalo je dosta fotografija a biti će i video zapisa. Jedino ostaje da čekamo idući posjet Lici s nekim drugim programom.



Dvodnevni izlet u Liku
Kao i uvijek, nezaboravno

Članovi Zavičajne udruge Ličana Vrilo Mudrosti posjetili Brinje, Pazarište, Gospić, Korenicu, Podlapaču i Udbinu

Izlet u Liku2014 Udbina Crkva- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

     SLAVONSKI BROD - Lipanjski izlet u Liku, već godinama je sastavni dio programa rada Zavičajne udruge Ličana "Vrilo Mudrosti". Ovog puta prva stanica u Lici bilo je Brinje. Kraće zadržavanje u ovom gradu poznatom po kuli Sokolac i čuvenim minerima, kava i čašica razgovora sa starim prijateljima, pa nastavak u pravcu Donjeg Pazarišta i pivovare "Ličanka", čiji je vlasnik stari i osvjedočeni prijatelj Brođana, Karlo Starčević. Okrijepa gulašom u originalnim krušnim zdjelicama i degustacija Ličkog piva, pa kraće zaustavljanje u ličkoj metropoli Gospiću. Krajnje odredište prvog dana bila je Korenica i susret sa također starim poznanikom i prijateljem, ravnateljem Srednje škole Plitvička Jezera, Šimom Pavlovićem. Uz večeru u školskom restoranu "Mrsinj", Brođanima su se predstavili članice i članovi, nedavno osnovanog Kulturno-umjetničkog društva.
     Glavni cilj drugog dana bila je Podlapača, mjesto iz kojeg korjene vuče dosta brodskih Ličana (Petanovići, Brezići, Vlajnići, Perkovići, Rosandići i drugi). Vožnja sjeverozapadnim dijelom Krbavskog polja i posjet impozantnim ličkim hrastovima u Laudonovom gaju. Ovi hrastovi, čak njih 10.000, zasađeni su na ideju austrijskog kapetana Ernesta Gideona Laudona, 1746. godine, na području Živi pjesci, kako bi se spriječila daljnja erozija tla, ali i u spomen na Krbavsku bitku, vođenu 9. rujna 1493. godine, u kojoj su tada Turci teško porazili Hrvatsku vojsku. Laudonov gaj, danas je živi spomenik šumarstva Gacke, Like i Krbave, a proglašen je parkom prirode i pod posebnom je državnom zaštitom.
     U Podlapači (drugom mjestu po veličini u općini Udbina) su osim susreta sa starim poznanicima i prigodne okrijepe i osvježenja, svi sudionici nazočili Svetoj misi u impozantnoj crkvi Svetog Juraja, nakon koje su se uputili u pravcu Udbine, gdje su posjetili prelijepu crkvu Hrvatskih mučenika. Izgradnju ovog remek djela novije hrvatske sakralne arhitekture, ova udruga je pratila od postavljanja njenog kamena temeljca, a i sa simboličnim sredstvima sudjelovala je u njenoj izgradnji.
     Lipanjski lički program završio je ručkom kod starog poznanika i prijatelja Tome Alara. Na jelovniku je naravno bila lička janjetina, a ugođaj je upotpunjen glazbom i pjesmom.
     Izletnike je predvodila nova (stara) predsjednica Zdenka Topolovac, a po svemu onome što su doživjeli, svim sudionicima ostat će u trajnom sjećanju.
Autor: Ivan Salantić, objavljeno: 9.6.2014.

Kava u Brinju - susret s prijateljima

     U Brinju smo prvi puta bili 2010. god. na lijepom druženju, a 2012. god. smo navratili na kavu, upravo kao i ove godine. S Brinjem smo povezani već nekoliko godina zahvaljujući članovima naše Udruge i dobrim ljudioma u Brinju. Iz Brinja su bile s nama dvije lijepe Ličanke, Ana Biškupić i Ana Vučetić, kao i nezaobilazni Joso Vuković. Hvala im i do skorog viđenja.

Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Snimio Ivan Salantić, Brinje 07.06.2014.

BRINJE

     Tragovi naseljenosti ljudi u brinjskom kraju sežu u pradavna vremena što potvrđuju lokalitetu Humac Brinja i špilji Sinčić. Na području današnjeg Brinja nalazilo se naselje ilirskog plemena Japoda Monetij ( Monetium). U ranom novom vijeku brinjski je kraj pripadao župi Gacka. Ta je župa, zajedno sa župama Likom i Krbavom, u ranohrvatsko doba bila posebno područje koje se nalazilo pod upravom zajedničkog bana. Brinje se prvi put spominje 1343. godine, te je na prostoru Like, uz Modruš, bilo najvažnije sjedište knezova Krčkih Frankopana.
     Frankopani su na uzvišici usred mjesta podigli svoj tvrdi grad (spominje se od 1411. godine), kasnije poznat kao Sokolac. U njemu je npr. stolovao Anž VIII. Frankopan Brinjski. Hrvatsko-ugarski kralj Matijaš Korvin ustrojio je Senjsku kapetaniju kojoj je 1538. pripalo i Brinje. Tijekom velikih navala Osmanlija, Brinje je 1530. zapaljeno i opljačkano, ali se grad uspio obraniti i nikada Osmanlije nisu osvojili Brinje, iako je stanovništvo iz okolice Brinja napuštalo svoj rodni kraj i sklanjalo se na sigurnija mjesta.
     U Brinju svakako treba vidjeti Sokolac, spomenik nulte kategorije i jedan od najljepših spomenika srednjovjekovlja. U lipnju 2007. godine je u supstrukciji kapele u tvrđavi, otvorena je stalna izložba „Plemićki grad Sokolac“.
     Župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije sagradio je oko 1700. godine poznati branitelj i osloboditelj Like od Turaka pop Marko Mesić, rođeni Brinjak. Na ulazu u župnu crkvu nalazi se poprsje slavnog popa Marka Mesića.
     Kapela sv. Fabijana i Sebastijana je zaštićeni spomenik kulture nulte kategorije i jedan od najstarijih sakralnih objekata na području općine Brinje. Gotička građevina sa svetištem šiljastog oblika, Crkva sv. Vida potječe iz 14. stoljeća.
     Na Jozefinskoj cesti, u samom središtu Brinja, nalazi se kameni most preko potoka Gate-Jaruge koji je sagrađen 1801. god. U Brinju se nalazi i brončani spomenik brinjskom mineru, djelo akademskog kipara Koste Angelija Radovanija. Brinjski su mineri poznati kao graditelji mnogih cesta i tunela diljem Europe.

Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Izlet u Liku2014 Brinje- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod Snimio Zdravko Grčević (slike s videa), Brinje 07.06.2014. god.

Izlet u Liku2014 Gospić- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Jedna od zajedničkih fotografija, ovaj puta iz Gospića gdje smo kratko stali i osvježili se. (snimio Krešimir Grčević, 07.06.2014.)

U Donjem Pazarištu kod Mande i Karla

     Nebrojeno puta su Manda i Karlo išli na okupljanja Ličana diljem Hrvatske pa i šire. Gdje su sve bili, samo oni znaju. Lijepa je to gesta održavanja veze iseljene i matične Like. Ovaj puta su nas ugostili u svom Pazarištu. S Karlom nikada razgovoru kraja. Tema razgovora može biti bilo što. Domaćini su se potrudili da se ugodno osječamo kao i 2011. god. kada smo bili prvi puta. Pjesma predvođena Zdravkom Grgurevićem i vrhunsko pivo su tekli zajedno. Hvala svima i do skorog viđenja.
Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod
Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Zavičajna udruga Lična Vrilo mudrosti Slavonski Brod

Snimili Marinko Krpan, Ivan Slantić i Krešimir Grčević
     Kupovina ličkog sira postala je tradicija naših izleta. Ove godine smo sireve kupili od mladog poljoprivrednog gospodarstva OPG Kolačević iz Donjeg Pazarišta.

OPG Kolačević

     Primjer mladog poljoprivrednog gospodarstva iz Pazarišta. Nakon završenog studija agronomije vratili su se na djedovinu u Kalinovaču gdje su počeli s uzgojem koza i proizvodnjom kozjeg sira kao primarnom djelatnošću. Pored toga uzgajaju i stado ovaca. Tjekom prošle godine sagradili su i opremili mini siranu za preradu mlijeka, a u doglednoj budućnosti gospodarstvo ima u planu i razvoj agro turizma.

Proizvodi:
KOZJE MLIJEKO, KOZJI SIREVI- ŠKRIPAVAC, KUHANI, POLUTVRDI SIR, SKUTA I BASA, KRAVLJI SIREVI-ŠKRIPAVAC, KUHANI, POLUTVRDI, SKUTA I BASA, MESO JARADI I JANJADI, ZAGORSKE PURANE, JAJA Osvojili su niz nagrada za sireve

logo Lika online
Vrhunski sirevi iz ličkih sela

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- OPG Kolačević      KALINOVAČA – Među ovogodišnjim laureatima za Javna priznanja Grada Gospića našlo se i OPG Kolačević. Nikola i Martina Kolačević vlasnici su povećeg stada koza i ovaca, a njihova-mini-sirana već se etablirala kao pogon iz kojega na tržište izlaze vrhunski proizvodi. Potvrdilo se to još lani kada je njihov sir škripavac osvojio prvo mjesto za kvalitetu na priredbi „Jesen u Lici“. Nakon završetka Agronomskog fakulteta prije nekoliko godina ovi mladi ljudi su umjesto uobičajenog ostanka u Zagrebu novi život potražili na Nikolinoj djedovini u Kalinovači.
     -Nažalost lička su sela sve više pusta, svi žele živjeti u gradovima, kaže Nikola (26). Moja supruga je iz Križevaca i nakon završetka studija odlučili smo život potražiti na selu. Uz pomoć mojih roditelja uredili smo ovo imanje i započeli s poslom. U početku je bilo teško, ali smo sada dosegli stado od 50 koza i 40 ovaca. Koze u uglavnom sanka i alpska pasmina, imamo nešto i križanaca. Na godinu proizvodimo oko 2 000 kg sira. Prodamo i nešto jarića i janjaca. Od ovog posla se dade pristojno živjeti, ali nema odmora.Krenuli smo od jedne koze i načinili prve sireve. Ljudima su se jako dopali i tako smo krenuli. Sada za naše sireve znadu mnogi, a kvalitetom smo se dokazali na tržištu, kaže Nikola. Kao jedan od najvećih problema ličkih mini-sirana Nikola navodi (ne)organiziranost plasmana proizvoda. Iako kaže da se proda sve što se proizvede tvrdi da bi se moglo bolje.
     -Mi proizvodimo manje količine sireva i nismo zanimljivi velikim trgovačkim lancima. Pomogla bi nam moderno uređena tržnica u Gospiću opremljena po EU-standardima gdje bi mnogi proizvođači nudili svoje proizvode. Lika ima idealne uvjete za proizvodnju sireva pa je pomalo neshvatljivo da ljudi u super marketima kupuju sireve od kojih su mnogi u najmanju ruku sumnjive kvalitete i sastava. Možda bi bilo dobro da se okupi nas nekoliko proizvođača i otvorimo manju trgovinu gdje bi se nudili samo skuta i sirevi. Razmišljam i o automatu za sireve, siromatu, gdje bi ljudi mogli kupiti naše sireve. Problema ima, ali smo mi tu da ih rješavamo, optimističan je Nikola Kolačević.
     Ljuti ga što je Lika opustjela, što svake godine propadaju stotine tona vrhunskog sijena. Mnogi vlasnici livada ne žele niti prodati travu pa se na taj način baca hrana za stoku. Za svoj posao vlasnici stoke ponekad teško ostvaruju i zajamčene poticaji, posebice onda kada vlasnici livada ne žele potpisati ugovore o najmu bojeći se poreza. OPG Kolačević proizvodi škripavac, skutu i polutvrdi sir. Osim ovčjeg i kozjeg mlijeka u sirani koriste i kravlje mlijeko koje otkupljuju. Želimo da Kolačevići opstanu u dobro započetom poslu. Ova mlada obitelj sa dvoje male djece zacijelo je dobar primjer oživljavanja sela koje danas ima struju, vodovod, asfaltnu cestu, telefon. Dakle sve one ne atribute u kojima uživaju žitelji urbanih središta.
M.Smolčić
Pivo iz Pazarišta europske kvalitete

Izlet u Liku2014 - Donje Pazarište- Karlo Starčević      Jedini proizvođač piva u Ličko-senjskoj županiji, Karlo Starčević, u svojoj je pivovari »Ličanka« u Pazarištu, uspio dobiti kakvoću piva koju svjetski stručnjaci ocjenjuju jednom od najboljih pivarskih vrsta u svijetu. Iako više poznatiji u njemačkim i češkim krugovima, Starčević je mukotrpnim radom, uz kako kaže birokratske zavrzlame, uspio izboriti tržište za svoje vrhunsko »Velebitsko pivo«.
     Uz proizvodni pogon »Ličanka«, namjerava uložiti dodatna sredstva u svoje obiteljsko proizvodno imanje. Izgradio bi nekoliko apartmana, pivnice u sklopu tvornice čime bi, prema ugledu na europske standarde, uz ponudu pivarskih proizvoda pridonio razvoju ekoturizma Like.
     Prema analizama znamenitih bavarskih instituta kojima je povjerena analiza kakvoće, pivo iz Pazarišta ubraja se u sam europski vrh. Starčević istiće da u njegovu pivu nema umjetnih aditiva, a velebitska voda jedina je tajna vrhunske kakvoće. Starčevićev cilj nije povečanje proizvodnje do impozantnih količina, nego očuvanje kvalitete. Pivo iz »Ličanke«, osim u Lici, distribuira se na oko 20 prodajnih mjesta u Hrvatskoj.

Večera i druženje u Korenici
     U Korenicu smo stigli u subotu 07.06.2014. gdje smo prenoćili. Nakon večere zabavljali smo se uz pjesmu i ples. Sve je to organizirano uz pomoć prijatelja Šime Pavlovića. Prije večere pozdravio nas je domaćin Šima i zaželio ugodan boravak a naša predsjednica Zdenka se zahvalila jer uz pomoć ljudi kao što je Šima, mi i možemo uspješno organizirati izlete. Dodatni ugođaj dali su članovi HKUD-a Korenica. Bilo je tu pjesme, plesa, neizbježnih bećaraca ...

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica Izlet u Liku2014 - Korenica
Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica Izlet u Liku2014 - Korenica
Izlet u Liku2014 - Korenica Izlet u Liku2014 - Korenica
Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica

Izlet u Liku2014 - Korenica
Fotografije: Ivan Salantić i Krešimir Grčević

     Korenica je nastala i razvila se podno srednjovjekovne starohrvatske utvrde Mrsinj, koja je neko vrijeme bila sjedište Krbavske biskupije. Poznato je da je hrvatski ban porazio Osmansku vojsku kod potoka Korenice oko 1500. godine. Korenica je jedan od primjera kako su nekad većinski Srbi progonili Hrvate, i to sve u Hrvatskoj. Do dolaska Turaka, u Korenici su većina bili Hrvati. Za vrijeme Turaka dosljeni su Vlasi a Austrija je nastavila naseljavanje pravoslavnih Vlaha, pa je tako 1991. god. u Korenici bilo 75% Srba. 1995. god. nakon Oluje i nestanka fantomske SAO krajine, većina Srba je organizirano odselila u Srbiju. Od 1940. god. pa do 1995. god. u Korenici nije boravio katolički župnik. Katoličku crkvu su partizani zapalili 1942. god. a nakon 1945. god. na istom mjestu sagradili zgradu šumarije.
     U zadnjoj srpskoj pobuni 1990. god., Korenički Srbi su uglavnom bili na strani četnika. Nakon 1995. god. u Korenicu su naseljeni prognani Hrvati iz Bosne. Nova crkva sagrađena je 2002. god. pa su nakon 60 god. zazvonila crkvena zvona. Prema popisu stanovništva iz 2001. god. naselje Korenica imalo je oko 3000 stanovnika od čega Hrvati broje oko 2600 stanovnika.
     Na kraju, spomenimo da se nedaleko od Korenice nalaze prelijepa Plitvička jezera.

Laudonov gaj

     Iz Korenice smo krenuli našim autobusom prema Podlapači. Kako je na putu do Podlapače Laudonov gaj, stali smo malo i prošetali šumom impozantnih ličkim hrastovima. Ovi hrastovi, čak njih 10.000, zasađeni su na ideju austrijskog kapetana Ernesta Gideona Laudona, 1746. godine, na području Živi pjesci, kako bi se spriječila daljnja erozija tla, ali i u spomen na Krbavsku bitku. Laudonov gaj, danas je živi spomenik šumarstva Gacke, Like i Krbave, a proglašen je parkom prirode i pod posebnom je državnom zaštitom.

Izlet u Liku2014 - Laudonov gaj

Izlet u Liku2014 - Laudonov gaj

Izlet u Liku2014 - Laudonov gaj

Izlet u Liku2014 - Laudonov gaj

Izlet u Liku2014 - Laudonov gaj

Izlet u Liku2014 - Laudonov gaj

Izlet u Liku2014 - Laudonov gaj
Fotografije: Ivan Salantić i Krešimir Grčević


U Podlapači
Povratak korijenima
     Centralni događaj izleta u Liku 2014. god. bio je posjet Podlapači ili Podlapcu, kako se kaže po novom. Ovaj posjet zacrtan je još prošle godine i uspješno realiziran. Iz Podlapače je porijeklom puno članova naše Udruge, na čiju inicijativu posjet organizirali. To i je glavni cilj naših izleta, posjet mjestima gdje su živjeli naši djedovi i roditelji prije raseljavanja iz Like, tko zna gdje, u Slavoniju, Vojvodinu, obje Amerike ... Naš prijatelj Tomo Alar iz Udbine je također iz Podlapače pa je bio s nama kao i načelnik općine Udbina Ivan Pešut koji nas je pozdravio.
     Kada smo izlazili iz autobusa proradile su emocije naših slavonskih Ličana koji vuku porijeko iz Podlapače. Pala je i pokoja suza, onako spontano. Slijedilo je druženje uz rakiju, mezu, vino i pjesmu. Na početku druženja smo odpjevali najljepšu domoljubnu pjesmu Vila Velebita. Kasnije je većina otišla na misu, a poneki su hodali selom obilazeći stara ognjišta, potražili prijatelje ili rodbinu.
     Podlapača nije danas u dobrom stanju. Ne radi trgovina, pošta i škola. Kada će se zaustaviti to propadanje ličkih, ali i slavonskih sela?
     A nakon mise, kao što je to bilo nekada, pred crkvom se kolo zaigralo. Ovih nekoliko sati boravka u Podlapači sigurno ćemo dugo pamtiti. Može nam služiti kao model za posjete drugim mjestima u Lici.
Izlet u Liku2014 - Podlapača Krbavsko polje
Krbavsko polje
Izlet u Liku2014 - Krbavsko polje
Izlet u Liku2014 - Podlapača Krbavsko polje Izlet u Liku2014 - Krbavsko polje
Dok je autobus klizio krivudavim putem prem Podlapači, uživali smo u lijepim pejsažima Krbavskog polja
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Pogled na Podlapaču s ceste

Izlet u Liku2014 - Podlapača
Brda oko Podlapače

Podlapac ili Podlapača

     Pravo ime sela je zapravo Podlapac. Po prvi put se spominje pod imenom Podlapčec u Ugovoru o nasljeđu koji su sklopili vlasnik Podlapčeca Ivan Karlović i sestra mu Jelena sa svojim mužem Nikolom Zrinskim. Prema tom ugovoru vidi se da je Ivan Karlović imao 22 grada od kojih su u Krbavskoj županiji bili Komić, Udvina (Udbina) i Podlapčec. Prema tom ugovoru svi Karlovićevi gradovi pripali bi Nikoli i Jeleni Zrinskoj ako bi Ivan umro bez muškog nasljednika.
     Turci su zauzeli grad Podlapčec 1527. i njime vladali do 1689. Nakon odlaska Turaka došlo je novo, današnje, stanovništvo. Većina se doselila s područja Brinja. Kada je 1. siječnja 1872. u Podlapcu osnovana upravna općina, selo se zvalo još i Podlapača. To je vjerojatno bilo zbog nezgoda s poštom jer su pisma i paketi često odlazili u Donji Lapac. Nezadovoljni mještan zatražili su od glavne skupštine Ličko-krbavske županije da mu se vrati staro ime, a ova je molbu proslijedila hrvatskoj vladi. Vlada je promjenu imena dopustila 11. siječnja 1904. i selo se opet službeno zvalo Podlapac.
     Za vrijeme NDH također je ostalo ime Podlapac, da bi se neposredno nakon Drugog svjetskog rata opet počelo zvati Podlapača. Ime Podlapača postalo je i službeno pa ga se pod tim imenom može naći na zemljopisnim i na autokartama.

Izlet u Liku2014 - Podlapača
Teško oštećena zgrada u Podlapači

Izlet u Liku2014 - Podlapača
Srdačan doček

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača
Dočeklai su nas načelnik općine Udbina Ivan Pešut i stari prijatelj Tomo Alar.

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Povijest Podlapače ukratko

     Prema broju stanovnika i površini Podlapača je drugo po veličini naselje u općini Udbina. Smještena je na zapadnom rubu Krbavskog polja ili, kako lokalno nazivaju tu dolinu, Podlapačko polje.
     Naselje Podlapača ima rimokatoličku župnu crkvu i osnovnu školu, te Mjesni Odbor koji obuhvaća cijeli zapadni dio općine Udbina, obuhvaćajući još nekoliko manjih naselja okolice. Po nacionalnoj strukturi Hrvati čine apsolutnu većinu u Podlapači i okolnim mjestima.
     Iz Podlapače vuku korijene poznati hrvatski velikani, pisac i pjesnik Dragutin Tadijanović i američki senator Mark Begich.
     Nakon odlaska Turaka došlo je novo, današnje, stanovništvo. Većina se doselila s područja Brinja. Župa 1751. imala je tada 694 vjernika. Škola u Podlapcu postoji od 1779. godine. Kada je 1. siječnja 1872. u Podlapcu osnovana upravna općina, selo se još zvalo Podlapača. Godine 1904. na zahtjev mještana selo je preimenovano u Podlapac ter neposredno nakon Drugog svjetskog rata opet Podlapača. Godine 1834. Podlapac ima 1.295 duša u 100 kuća, 1857. godine ima 1.098 duša u 116 kuća od toga 1.079 rimokatolika. Župa Podlapac dostiže svoj razvojni vrhunac 1914. godine kada broji 2.244 rimokatoličkih vjernika. Početkom 1941. godine ima 2.100 duša, dvije škole, četiri trgovine, mlin i poštu. No Podlapac je od četnika-komunista iseljen 22. veljače 1943. Mještani su izbjegli u Gospić ter se 1945. manjim dijelom vratili. U Domovinskom ratu 1991. godine Podlapac ima 294 žitelja. U bijegu pred agresorom dio njih našao je izbjeglički smještaj u Gospiću, Karlobagu i Zagrebu, a dio ostao u zatočeništvu.
Izlet u Liku2014 - Podlapača Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Prigodni pozdravni kratki govori

Izlet u Liku2014 - Podlapača
Pokoja suza se nije dala sakriti
Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača
Naša presdjednica Zdenka Topolovac (rođ. Šulentić) se zahvalila na toplom prijemu

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača
Ivica Brezić - Gips osim što je dobio nagradu Grb grada Broda, od Vrila mudrosti je dobio uvjerenje povodom njegovog prvog posjeta Podlapači odakle potječu njegovi roditelji.

Izlet u Liku2014 - Podlapača Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača Izlet u Liku2014 - Podlapača

Župna crkva Sv. Jurja

     U Podlapcu je već 1700. stalni kapelan, što znači da je ondje postojala i crkva, koja će 1702. postati župnom. Godine 1718. dovršena je nova crkva na čast Sv. Jurja. Crkva je produljena 1747. kada je dobila i toranj. U Domovinskom ratu crkva nije srušena. Matice se vode od 1754. Prema podatcima iz 2008. župa ima oko 180 katolika (kao i stanovnika) odnosno oko 60 obitelji. Župom upravlja fra Nediljko Knezović iz Udbine.

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Misa u župnoj crkvi
Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Kolo ispred crkve kao nekada
Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Stanovništvo Podlapače 1701. god.

     Podlapača je naselje u općini Udbina. Nalazi se na tektonskom kraškom polju, nadmorske visine 670 metara. Mjesto je dobilo ime po brdu Orlovića 955 n/m. koje se zvalo Lapac, tako da naselje ispod brda prozvaše Podlapac. Iako nije veliko naselje, ono je drugo po veličini, nakon Udbine.
     Prije dolasaka Turaka Podlapac su naseljavali samo Hrvati. Turskim osvajanjem nastao je egzodus hrvatskog stanovništava koje se povuklo u sigurnije krajeve na sjever. Tako je južna Lika privremeno ostala bez hrvatskog stanovništva. Poslije pada Udbine 1527. godine Turci iz dubine Bosne naseljavaju Krbavsku dolinu sa Podlapcem, pravoslavnim Vlasima. Turci su obnovili neke utvrde koje sami naseljavaju.
     Do Kandijskog rata (1645.-1669.) Podlapac je bio naseljen novim doseljenicma, pravoslavnim Vlasima i mnogo manje muslimanskim stanovništvom. Prije i za vrijeme Kandijskog rata dolazi do raseljavanja vlaškog stanovništva u Austriju i Mletačku republiku, da bi definitivno, za vrijeme velikog rata od 1683. do 1699. vlaško stanovništvo napustilo Podlapac i prešlo u logore Otočca i Brinja, do završetka rata. Muslimansko stanovništvo nakon 160 godina boravka u tim krajevima napušta bespovratno ove krajeve i preko Visuća odlazi u pravcu Bihaća. Cijela Krbava je tako ostala pusta.
     Naseljavanje Krbave počinje već 1698. godine. Za godinu, dvije, ono je već po prilici bilo dosta naseljeno. Srednji i južni dio podlapačkog polja naselili su Hrvati iz one iste struje što je nastanila Udbinu i Mutilić. Naseljavanju je rukovodio kapetan Holjevac, koji je i svoju porodicu doveo na to tlo. Po Brajkovićevom popisu iz 1700. godine, bilo je 40 kuća, a po krajiškom popisu od 1701., koji je svakako točniji, 37 kuća sa 266 čeljadi. U starom utvrđenju stanovao je Holjevac, koji je tu bio i vojnički zapovjednik.
Po krajiškom popisu iz 1701. godine bilo je slijedeće stanje:
     Bjelobrk 9, 1 kuća, Blažani 11, 7, Bobani 9, 7, Bunčići 9, 7, 17k, Dasovići 4, Delači 8, Fumići 8, Grgurići 3, Holjevci 9, Hudorovići 2, 7, Jančići 5, Karakaši 8, 14k, Klemeni 9, Korice 13, Lucići 10, Maličići 7, Maravići 3, Markovići 7, Matkovići 7, Mlinarići 7, Novakovići 10, Opačići 11, 1k, Patarani 6, 5k, Pauni 9, 14k, Petanovići 4, 8, 4k, Perkovići 9, 23k, Robinići 5, 6, Rosandići 12, 23k, Rožići 6, Sertići 6, 18, 22k, Sudac 8, Škrbin 10, 6k, Šetići 13, Špehari 16, 11k, Špoljari 3, 1k, Štrk 7, 5, 3k, Vlajinići 5, Vukovići 10, ukupno 409. Kasnije su se na to zemljište doselili i Mažari 14k (od Bihaća), Mikulčići 3k, Poljaci 2k, Alari 9k (Haleri iz gornjeg Pokuplja), Barci 3k (iz Primorja), Begići 10k, Brezići 5k, Devčići 2k, Janžići 4k, Matanići 2k.
     Osnovnu grupu u tom naseljavanju činili su Brinjani, otkud je bio i Holjevac, koji je seobu i vodio. Tom su brinjskom strujom došli Blažani, Dasovići, Fumići, Holjevci, Javori, Karakaši, Korice, Maravići, Matkovići, Perkovići, Sertići, Udorovići, Vlajinići i Vukovići. Rosandići su iz Senja, a ostali su iz gornjeg Pokuplja i od Ogulina. U 18. i 19. vijeku poveći broj porodica u Podlapači je nestao izumiranjem ili seljenjem. Među onim što su se održali, Brinjani čine gotovo pola naselja.
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Ivan Orešković iz Grabarja s pravim ličkim brkovima
Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača
Žrtve srbo-četničkog terora u II sv. ratu i Domovinskom ratu. Popis je to za plakati

Stradanja Podlapače u II sv. ratu i Domovinskom ratu

     Podlapac, ili Podlapača, kako se naše mjesto zove, nalazi se pod prijevojem šumovitih glavica uz zapadni rub Krbavskoga polja. Udaljeni smo od većih mjesta. Gotovo četrdeset kilometara od Gospića, a tridesetak od Korenice.
     Rođena sam kao četvrto dijete u obitelji Jose i Marte Begić u podlapačkom zaselku Breštani. Drugi naši zaseoci su Varoš, Jagodnje i Zrnićka.
     Rođena sam u travnju 1942. u tetkinoj kući u Varošu. Tada je majka s nama djecom već bila napustila našu kuću u Breštanima jer su nas Srbi – oni iz Mogorića, Vrepca, Svračkova Sela, Tolića, Pišaća, Ljubova, Srednje Gore i Mekinjara - napadali i tjerali. Nekoliko mjeseci kasnije cijela je Podlapača morala seliti i bježati. Majka mi je kasnije pričala da me nosila na glavi, i da joj je puščano zrno prošlo uz ruku kojom je držala kolijevčicu. Sklonište smo prvo bili našli u jednoj seljačkoj kući u Mušaluku. Tamo sam, na Osiku, krštena, a kasnije smo onda preseljeni u Maksimovićeve štale u Gospiću. U Gospiću smo zebli i gladovali, jer cijeli je grad bio pun prognanika, osobito onih iz istočne Like. Majka bi od zore do mraka kopala u obližnjim selima za litru mlijeka, za nas djecu.
     U Podlapači je bilo ostalo nešto starijih ljudi, pa tako i moj did koji nije htio napustiti kuću, i tamo će ga, nekoliko mjesec kasnije, prostrijeljena i zapaljena, naći moj otac kad se jednom prilikom vrebačkom stazom bio uspio navratiti u selo.
     U travnju 1945. Hrvatska se vojska, i s njom puno civila, povlačila iz Gospića, no majka i mi smo ostali. U grad su ubrzo ušli partizani i sve nas utjerali u jednu poljanu ograđenu žicom, prijeteći da će nas, i cijeli Gospić, odmah pobiti, jer da tako traže njihove vođe, lički Srbi. Kasnije se pričalo da su nas od takve sudbine spasili dalmatinski partizani. Je li to bila istina ili nije, ne znam. Istina je da nisu ubijeni svi ljudi u Gospiću, no ubijeno ih je jako puno.
     U svibnju su nam naredili da se vratimo u Podlapaču, na golo zgarište. U selu su sve, baš sve kuće bile popaljene. Iz visokih trava virio je tek poneki zid. Prve smo dane spavali pod stablom, majka nas je pokrivala svojom robom, a sljedećih smo dana čupali bujad i skupljali granje te time pokrili dva naša zida, na jednu vodu. Dok je padala kiša, to bi nas malo štitilo, no kad bi stala, u našu bi bajticu curilo satima. Ne znam kako smo prvu godinu preživjeli. Ničega nije bilo, čak ni vode. Partizani su nam bili uništili sve šterne. U veliku zajedničku šternu u Breštanima bili su nabacali veliko kamenje, pa smo morali pješačili na Radovac i vodu nositi na rukama.
     Čekali smo oca. U Podlapcu su svi nekoga čekali. U selu je 1946. bilo osamdeset udovica. A momci! Bilo je kuća koje su bile izgubile i četvero sinova. Ubijeno je više od četiri stotine naših ljudi. Pred rat smo imali oko tisuću petsto stanovnika, a 1948. nas je bilo sedamsto.
     Predvečer bismo mi djeca s mamom sjedili ispred naše jadne kućice – u međuvremenu smo imali slamnati krov, no i dalje samo jednu prostoriju, s podom od nabijene zemlje - a mama bi znala reći: “Eto, sad će ćaća iza zavoja …” Naprezali bismo oči, gledali i gledali…no nitko nije stizao.
     Majke su nas učile moliti, koliko su znale. Učile su nas da se prekrižimo kad prolazimo uz crkvu, no kad bismo išli iz škole, učitelji bi nas postrojili u red i provodili pokraj crkve da nas spriječe da se križamo. Ako bi se tko uspio prekrižiti, izudarali bi ga. A 1948. su nam čak počeli rušiti ono što je ostalo od naše crkve. Te su nas godine naime tjerali u zadruge, jer tko ne uđe da je neprijatelj socijalizma, no naše se žene nisu dale. U svim susjednim selima zadruge su osnivane i tamo su se gradile velike zajedničke gospodarske zgrade. Kad je za takvu jednu zadrugu u srpskom selu Toliću ponestalo materijala za pokrivanje njihove velike štale, došli su u Podlapac, popeli se kroz prozor na zvoniku na sljeme naše crkve i s krovišta sasjekli naš lim.
     Bili smo skoro 15 godina bez svećenika. Tek nekako oko 1958. k nama je ponekad počeo pristizati velečasni Pećo Butković, iz Bilaja, mijenjajući staze, da ga Srbi ne napadnu. Kuće je prvi puta blagoslovio nekako oko 1964.
     Cijelo moje djetinjstvo prožeto je strahom. U selu je već prvih godina nakon rata bila napravljena milicijska stanica, u kojoj je uvijek bilo šest milicionara, koji su tu i spavali, te uvijek budno pazili da se ne bi probudila reakcija jer da neprijatelj nikada ne spava. No, zapravo i ne znam jesmo li se više bojali te milicije ili smo njih ipak zapravo doživljavali kao zaštitu pred ljudima iz okolnih sela. Ti su se pred nama često ponašali prijeteći – mada valja reći da nisu svi bili isti - pa bi okolo paradirali sa značkama na prsima – za koje je svako dijete znalo da su nagrada za progone u godinama između dva rata, za napadaje na podlapačke seljake tijekom ratnih godina, za pljačkanje naše imovine.
     Živjeli smo s pretresima kuća, ispitivanjima, bijedno, bez perspektive. Struju smo dobili 1976. Što god smo pokušavali, osobito mladići, bilo da su željeli ići u školu, tražili posao, pokušavali ići za lugara, za cestara, u vojsku – ništa nije bilo moguće. Većini je ostalo da kopa po cestama, a kad je postalo moguće, odlazili smo u Švicarsku, Njemačku, Australiju.
     Pomagali smo svoje obitelji i selo se, krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih, počelo pomalo oporavljati. No, to će kratko trajati!
     Samo nekoliko godina kasnije, opet će nas snaći nesreća! Već u siječnju 1990., još i prije višestranačkih izbora, Srbi su nam jedne noći porazbijali crkvene prozore i uništili nekoliko grobova, a u srpnju su upali u selo i iz nekoliko kuća tražili i odnijeli vrjednije stvari. U rujnu su u školu došli udžbenici tiskani u Crnoj Gori, a kad roditelji nisu pristali da djeca iz njih uče, školu su zatvorili. Prekinuli su nam struju, ukinuli prijevoz, opkolili nas stražama. A onda su odjednom iz Tolića, Mekinjara i Pišaća uslijedili žestoki rafali i minobacačka vatra. Uplašeni narod počeo je bježati u šume, skrivao se po starim kolibama i zakloništima, a tek bi se uvečer hrabriji spuštali u selo da nahrane i napoje stoku. U studenom su zapaljene kuće svima kojima je netko bio u MUP-u ili Gardi, ali onda i drugima. Kratko nakon toga ubijen je Stipe Alar – prvi od više ljudi koji će biti ubijeni na pragu svojih kuća - i veliki dio ljudi dat će se u zbjeg. U selu će ih ostati oko stopedesetak.
     Oni će 14. lipnja 1992. doživjeti vrhunac novijega podlapačkog pakla. U selu će se pojaviti kamioni s maskiranim vojnicima, koji će prvo narediti da se u dvorište postave svi preostali poljoprivredni strojevi, a zatim sve ljude potjerati u četiri kilometara udaljeno Svračkovo Selo, u dvorište seoske škole. Nikolu Pauna, koji je odbio ići, odmah su ubili. Sve ostale je od likvidacije koja im se tu spremala spasila ophodnja UNPROFOR-a koja je slučajno naišla …

STRADANJA ISTOČNE LIKE: BORIČEVAC, PODLAPAČA I UDBINA – TRI HRVATSKA KRIŽNA PUTA, Zabilježila i priredila: prof. Maja RUNJE, ZDRUG UDRUGA HRVATSKIH POLITIČKIH UZNIKA REPUBLIKE HRVATSKE I INOZEMSTVA, http://www.hrvatskipolitickiuznici.hr

Izlet u Liku2014 - Podlapača
Žalosni ostaci propadanja sela u vidu ostataka pošte
Izlet u Liku2014 - Podlapača
I kad nikog od nas više ne bude, sjat će sunce nad ravnicom (1933) - Dragutin Tadijanović

Lički korijeni Dragutina Tadijanovića

     Evo zanimljivosti koju vam želim reći. Svi znamo što Tadiji znači Slavonija, njegovo rodno Rastušje, zavičaj koji je zauvijek zapisan u njegovu srcu i u njegovim pjesmama. Ali, Tadija ima još jedan zavičaj! — Liku. Njegov djed i baka po majci, Mijat Kegljen i Franjka Duić, Ličani su koji su oko 1870. iz Like stigli u Rastušje.
     Gospodin Tadijanović proljetos je i posjetio kraj svojih predaka. Dana 29. travnja bio je u Podlapcu, rodnom mjestu djeda Mijata, i u Pazarištu, gdje je rođena njegova baka Franjka. Uspomena na njegov posjet ostat će trajna. Ne samo u našem sjećanju i u srcima našim. Svatko tko dođe u Liku: u Podlapac, u Kegljenov dol, vidjet će hrastove koje je zasadio gospodin Tadijanović, ove godine, dvijetisućite, kada slavimo ovako veliku godišnjicu.
2000. god. Vijenac br. 176

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača

Izlet u Liku2014 - Podlapača
Obilazak sela
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Zvonomir Petanović ispred kuće gdje je nekada bila kuća njegovog djeda i bake
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Nekadašnja općinska zgrada
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Izlet u Liku2014 - Podlapača
Snimili: Marinko Krpan, Ivan Salantić, Krešimir Grčević i Zdravko Grčević (slike s videa)

Posjet Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini

Izlet u Liku2014 - Crkva hrvatskih mučenika Udbina

Izlet u Liku2014 - Crkva hrvatskih mučenika Udbina

Izlet u Liku2014 - Crkva hrvatskih mučenika Udbina

Izlet u Liku2014 - Crkva hrvatskih mučenika Udbina

Izlet u Liku2014 - Crkva hrvatskih mučenika Udbina

Izlet u Liku2014 - Crkva hrvatskih mučenika Udbina

Izlet u Liku2014 - Crkva hrvatskih mučenika Udbina

Izlet u Liku2014 - Crkva hrvatskih mučenika Udbina

Izlet u Liku2014 - Crkva hrvatskih mučenika Udbina

Izlet u Liku2014 - Crkva hrvatskih mučenika Udbina

Izlet u Liku2014 - Crkva hrvatskih mučenika Udbina
Snimili Ivan Salantić i Krešimir Grčević

Ručak u restoranu Robert - kod Tome Alara

     Još jedan u nizu naših prijatelja iz Like je Tomo Alar iz Udbine. Rado navraćamo kod njega u restoran Robert. Bilo nam je uvijek dobro, hrana (janjetina) kvalitetna, vino dobro a nikada nije nedostajalo pjesme, a i kolo se zaigra. Tako je bilo i 07.06.2014. kada smo stigli po podne kod Tome. Ovaj puta je Tomo angažirao sastav koji je svirao i pjevao. Na kraju druženja smo ipak mi podigli atmosferu a svirao i pjevao je naravno Zdravko Grgurević. Odzvanjale su pjesme restoranom, ličke i slavonske. Gosti koji su se zatekli u restoranu radoznalo su promatrali a oni koji su imali kameru, snimali su nas. Kolo se zaigralo pred kraj a pjesma rastanka bila je pred autobusom. Baš nam je bilo ugodno. Pjesma se nastavila u autobusu koji nas je polako s Udbine vozio prema Slavoniji.

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti

Izlet u Liku2014 - Udbina restoran Robert Udruga - Ličana Vrilo mudrosti
Snimili Marinko Krpan, Ivan Salantic i Krešimir Grčević
Priloge priredio Zdravko Grčević

Planiranje izleta
    Upravni odbor Udruge organizirao je Liku 2014. god. Cijena je 350,00 kn. Prednost prijave za izlet imaju članovi Zavičajne udruge Ličana "Vrilo mudrosti" (oni s plačenom članarinom za 2014. god.). Prijave za izlet su kod Kaje Knežević, tel. 250-281, mob. 091 782-6813. Upravni odobor udruge na sastanku 19.05.2014. donio je konačni plan izleta u Liku.
Opće napomene:
    - glazbena podrška je Zdravko Grgurević s harmonikom
     - ponijeti nešto za jesti i piti po dobrom običaju
    - večera, spavanje, doručak i ručak u nedjelju su u cijeni putovanja
    - polazak u 5,00 sati ispred Kauflanda u Slavonskom Brodu

Prvi dan izleta, subota 07.06.2014. god.
put 5,00 – 9,30 Slavonski Brod - Brinje
- put 5,00 - 7,00 Slavonski Brod - Ivanja Reka, 2,00 sata, 180 km
    - pauza na Ježevu, 30 min
- put 7,30 - 9,30 Ivanja Reka - Karlovac - Brinje, 2,00 sata, 150 km
    - boravak u Brinju i druženje, planirano vrijeme 9,30 - 10,15 sati
put 10,15 - 11,45 sati Brinje - D.Pazarište
put 10,15 - 11,15 Brinje - Gospić, 1,00 sat, 75 km
put 11,15 - 11,45 Gospić - Pazarište, 30 min, 22 km
     - dolazak u pivaru "Ličanka", 11,45 sati
     - kupovina sira kod Nikole u Donjem Pazarištu do 13 sati
     - posjet pivari "Ličanka", 13,00 sati
     - druženje uz pjesmu i pivo do 17,00 sati
put 17,00 - 18,15 D. Pazarište - Korenica (preko L. Osika)
put D. Pazarište - Gospić, 30 min, 22 km
put Gospić - Korenica (preko L. Osika), 45 min, 45 km
     - 18,15 sati dolazak u Korenicu, smještaj u sobe, šetnja
     - 20,00 sati večera, nastup KUD-a Korenica i druženje uz pjesmu
        - prvi dan 494 km

Drugi dan izleta, 08.06.2014. god.
     - doručak 8,00 – 9,00 sati
put 9,00 - 9,45 Korenica - Podlapac (Podlapača), 45 min, 30 km
    - usput posjet Laudonovu gaju, planirani boravak u Podlapači 9,45 - 12,00 sati
12,00 polazak iz Podlapače za Udbinu
- put 12,00 - 12,30 Podlapac - Udbina, 30 min, 20 km     - posjet crkvi Hrvatskih mučenika oko 30 min
    - dolazak kod Tome Alara oko 13,00 sati
    - 13,30 sati ručak u restoranu Robert kod Tome Alara (janjetina)
    - druženje uz pjesmu do 17,00 sati
17,00 polazak iz Udbine u Slavonski Brod
- put 17,00 - 18,30 Udbina - D. Nikšić, 1,30 sati, 90 km
    - kava u restoranu Mirjana (Donji Nikšić) 18,30-19,00
- put 19,00 - 20,00 Donji Nikšić - Karlovac, 1 sat, 46 km
- put 20,00 - 23,30 sati Karlovac - Slavonski Brod, 3,30 sati, 240 km
    - stajanje
    - povratak u Brod oko 23,30 sati

    - drugi dan 426 km, cijeli put 920 km

Moguće su manje izmjene puta, ali većih izmjena neće biti.
Planiranje puta uz pomoć http://www.auto-karta-hrvatske.com/planiranje-rute-puta-od-do.html
ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD        Glavni izbornik    Početak rubrike