IZLETI U LIKU


IZLET U LIKU 2013. god.

Na izletu koji ove godine prema programu nije bio prenatrpan, ipak smo bili na dosta mjesta.
BROD PORTAL: Zavičajna udruga Ličana „Vrilo mudrosti“ na izletu u Lici
Baške Oštarije - večernja misa i predvečernja šetnja
Baške Oštarije - opuštanje uz pjesme
Karlobag - predah uz jutarnju kavu
Starigrad Paklenica - šetnja Velikim kanjonom
Starigrad Paklenica - predah uz more
Sveti Rok - ručak kod Braje
Zdenka i Branko Zidarevic
BRODSKI VJESNIK: Liko, Velebita diko

Zahvaljujemo se svima koji su poslali slike sa ovog izleta pa je bilo teško napraviti izbor. Fotografije snimili Josipa Rakitić, Mandica Hercog, Kaja Knežević, Krešimir Grčević, Marinko Krpan i Zdravko Grčević. Velika zahvala Brodskom vjesniku koji je na četiri strane objavio tekst o izletu.

U autobusu

    Dio vremena provedemo u autobusu i treba se nekako zabaviti, uz slušanje glazbe, pričanjem viceva i sl.
Izlet u Liku2013
I ovaj puta vozio nas je lijepom autocestom i po vrletima Like autobus Terzić-busa iz Slavonskog Broda

Izlet u Liku2013

Izlet u Liku2013
Uvijek netko počasti autobus kolačima kao Orešković i njegova gospođa ili netko drugi sa šunkom

Izlet u Liku2013
Interes za izlet bio je ogroman pa je autobus bio pun. Kaja je morala pisati popis putnika na podu.

Izlet u Liku2013

Izlet u Liku2013
Odmor na Ježevu

Izlet u Liku2013
Marta je uporno htjela do Martina u čošku "šaraga" ali se ovaj nije dao uz opće navijanje prisutnih.

Izlet u Liku2013

S filma skinuo slike Z. Grčević, 08.06.2013.
sbplus
ZUL Vrilo mudrosti - Ponovo u Lici
Zavičajna udruga Ličana Vrilo Mudrosti svoje članove odvela u posjet Lici

    SLAVONSKI BROD – Svake godine u lipnju, Zavičajna udruga Ličana „Vrilo mudrosti", za svoje članove, organizira dvodnevni izlet u Liku, svojevrstan povratak njihovim ličkim korjenima. Tako je bilo i proteklog vikenda, kada su po lijepom i sunčanom vremenu, brodski Ličani obišli Liku uzduž i popreko. Prvo su se zaustavili u Žutoj Lokvi, mjestu u kojem se s Dalmatine silazi za Senj..
    Posjetili su spomen kapelicu podignutu u sjećanje na poginule policajce u Domovinskom ratu, položili cvijeće i zapalili svijeće. Tog kobnog 24. kolovoza 1991. godine pet hrvatskih policajaca iz odjela Policijske postaje Brinje bilo je na stalnom punktu – na križanju kod Žute Lokve gdje su redovno obnašali dužnost. Tada su ih srpski odmetnici napali s leđa i rafalnom paljbom usmrtili i kasnije masakrirali četiri pripadnika MUP-a, dok je jedan policajac ranjen uspio pobjeći prema Senju. Poginuli su Vinko Krznarić, rođ. 1958., Drago Toljan, rođ. 1963., Milan Vranić, rođ. 1968. i Zdravko Vuković, rođ. 1958., svi iz Brinja. Darko Murat, nekoliko puta ranjen je preživio pokolj.
    Nakon Žute Lokve, uslijedio je posjet Otočcu, a potom pećini u Ličkom Lešću. Ova pećina je najstariji povijesni lokalitet na području Gacke. Ostaci prisutnosti čovjeka su iz razdoblja mezolitika, prijelaza iz starijeg u mlađe kameno doba, To je vrijeme od prije 12.000 god. pa do prije 6.000 god. Pronađeni su ostaci pougljenih životinjskih kostiju i kamenog oruđa.
    U pećini izvire bistri i čisti potok Kostelka (tepli potok). Kostelka se u blizini ulijeva u Gacku, a u njenom gornjem toku (odmah uz izvor), prije dvije godine, uz pomoć Europske unije, a pod stručnim vodstvom Veterinarskog fakulteta i Instituta "Ruđer Bošković" otvoren je Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda.
    Od Ličkog Lešća i Gacke doline, put ih je vodio do Žitnika i rodne kuće Oca domovine Ante Starčevića. Ovaj političar, filozof i književnik te jedan od utemeljitelja moderne hrvatske državotvorne ideologije, rođen je u Žitniku kraj Pazarišta, 23. svibnja 1823., a umro je u Zagrebu u veljači 1896. S prijateljem iz školskih dana Eugenom Kvaterinikom na Saboru 1861. godine osniva Stranku prava, koja zastupa ideju pune nacionalne slobode i državne nezavisnosti - "ni pod Beč, ni pod Peštu, nego za slobodnu, samostalnu Hrvatsku".
    Nakon kraćeg zadržavanja u Gospiću stigli su na krajnje odredište prvog dana, Baške Oštarije, mjestašce smješteno na najvišoj točki ceste koja preko Velebita povezuje Gospić i Karlobag. Prenoćili su u župnom prenoćištu, a prije toga samo za njih je služena Sveta misa u obližnjoj crkvi Svete Elizabete.
    Sutradan su posjetili Nacionalni park Paklenicu. Velika i Mala Paklenica, dvije uske kanjonske udoline, najljepši je predio planinskog masiva Velebit kojega je UNESCO uvrstio u svjetske rezervate biosfere. Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj (proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera). Temeljni fenomeni NP Paklenica su šume i geomorfološke osobitosti parka, u gotovo nešumskom južnom dijelu Velebita. NP Paklenica zauzima površinu od 96 km2. U njemu su smješteni i najviši vrhovi Velebita, Vaganski vrh (1757 m) i Sveto brdo (1753 m). Posebna atrakcija bili su penjači na strmim kamenim stjenama, od kojih je svjetski poznata stjena Anića kuka. Nakon dvosatnog hodanja u Paklenici, spustili su se u Starigrad Paklenicu, a oni najhrabriji i okupali se u moru.
    Preko Maslenice i kroz tunel Sveti Rok, ponovo su se vratili u Liku. U restoranu „Kod Braje" u Svetom Roku, zasladili su se ličkim specijalitetom janjetinom i u nedjeljnim večernjim satima sretno se vratili kući.
    Sve u svemu još jedno ugodno i dojmljivo druženje u prelijepim krajevima Like, koje će svim sudionicima ostati u lijepom sjećanju.
Autor: Ivan Salantić
Masakr u Žutoj Lokvi

Žuta Lokva
    24. kolovoza 1991. je petero hrvatski policajaca iz odjela Policijske postaje Brinje bilo na stalnom punktu – na križanju kod Žute Lokve gdje su redovno obnašali dužnost. Tada su ih srpski odmetnici napali s leđa i rafalnom paljbom usmrtili i kasnije masakrirali četiri pripadnika MUP-a, dok je jedan policajac ranjen uspio pobjeći prema Senju. Poginuli su Vinko Krznarić, rođ. 1958., Drago Toljan, rođ. 1963., Milan Vranić, rođ. 1968. i Zdravko Vuković, rođ. 1958., svi iz Brinja. Darko Murat, nekoliko puta ranjen je preživio pokolj.
    Prema nalazima s lica mjesta, teroristi su pucali na patrolu brinjske policije mučki s leđa. S otprilike dvadesetak metara ispalili su bezbroj metaka iz automatskog oružja. Pronašli smo i tragove dviju ispaljenih mina. Policajci nisu imali nikakvih šansi. Prema obdukcijskom nalazu, čini se da su pucali u već mrtve policajce. Nakon žestoke paljbe teroristi su i dalje pucajući, došli do automobila i svoj gnusni čin okrunili pljačkom.
    U spomen poginulim policajcima podignuta je spomen kapelica.

"Vrilo mudrosti" u Žutoj Lokvi

    Prvo naše stajanje na izletu u Lici bilo je u Žutoj Lokvi gdje nas je dočekao stari prijatelj iz Brinja Joso Vuković. Održao je lijepi govor pun informacija i svojih stajališta prema srpskim zločinima u Lici za koje nitko nije odgovarao. Ispred udruge položen je vijenac.

Žuta Lokva

Žuta Lokva

Žuta Lokva
Joso Vuković iz Brinja


Žuta Lokva

Žuta Lokva

Žuta Lokva

Žuta Lokva
Krešimir Grčević, najmlađi član Upravnog odbora "Vrila mudrosti" proslavio je rođendan upravo na izletu

Žuta Lokva

Žuta Lokva
Vukelići i naši novi članovi Zdenka i Branko Zidarević

Žuta Lokva

Žuta Lokva

Žuta Lokva

Žuta Lokva
Snimili Josipa Rakitić, Mandica Hercog, Kaja Knežević, Krešimir Grčević, Marinko Krpan i Zdravko Grčević, 08.06.2013.

Odmor uz kavu i pivo u Otočcu

    Nismo kasnili pa smo odlučili popiti kavu ili nešto drugo u Otočcu i malo prošetati centrom grada.

Otočac
Na piću s rodbinom iz Otočca.

Otočac
Naš dopredsjednik proveo je trenutke odmora s damama.

Otočac
Slavko Murat

Otočac

Otočac

Otočac
Snimili Josipa Rakitić i Krešimir Grčević, 08.06.2013.

Kupovina sira u Otočcu

    Kao i prošle godine obavili smo kupovinu sira u Otočcu u sirani Runolist. Za uspomenu evo nekoliko fotografija.

Otočac-sirana Runolist

Otočac-sirana Runolist

Otočac-sirana Runolist

Otočac-sirana Runolist

Otočac-sirana Runolist

Otočac-sirana Runolist
Snimili Josipa Rakitić i Krešimir Grčević, 08.06.2013.

Pećina u Ličkom Lešću
    Pečina u Ličkom Lešću je najstariji povijesni lokalitet na području Gacke. Ostaci prisutnosti čovjeka su iz razdoblja mezoltika, prijelaza iz starijeg u mlađe kameno doba, To je vrijeme od prije 12.000 god. pa do prije 6.000 god. Pronađeni su ostaci pougljenih životinjskih kostiju i kamenog oruđa.

Gacka dolina

    U Lešću u Pećini izvire bistri i čisti potok Kostelka (tepli potok). Tu je smješteno ribogojilište. Josip Leko spasio je od propadanja ribogojilište "Gacka" u Ličkom Lešću prije devet godina i sada proizvodi do 220 tona kalifornijske i autohtone potočne pastrve. Uz to je i jedini proizvođač kavijara u svijetu, dobivenog od pastrve, koji proizvodi od viška ikre. Josip Leko i Marko Malenica imaju približno slične probleme, razmišljanja i ideje koje se podudaraju s onima stručnjaka Veterinarskog fakulteta i Instituta "Ruđer Bošković". Tako su zajedno prije dvije godine sagradili i otvorili, uz pomoć Europske unije, Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda u Ličkom Lešću. Takav spoj znanosti i poduzetnika može donijeti velike koristi Hrvatskoj, jer godišnje, ipak, uvozimo više od 1200 tona tog zdravog i traženog prehrambenog artikla.
Pećina u Ličkom Lešću

Obilazak ribogojilišta

    Dočekao nas je stari prijatelj iz Ličkog lešća i istaknuti član KUU "Gacka". Daleko je najpoznatiji lički brkajlija. Neki ga zovu "lička ikona". On je jednostavno čovjek koga svi vole, Tome Jagodić - Tule. Dočekao nas je s ličkom rakijom koju nismo odbili.

Pećina u Ličkom Lešću

Pećina u Ličkom Lešću

Pećina u Ličkom Lešću
Udruga "Vrilo mudrosti" je nakon dugo godina izradila majice s oznakama udruge. Jednu je dobio Tome i odmah ju obukao.

Pećina u Ličkom Lešću
Kako se nekada pravio rog od kore drveta

Pećina u Ličkom Lešću
Pećina u Ličkom Lešću

Pećina u Ličkom Lešću

Pećina u Ličkom Lešću
Bili smo na kratkoj prezentaciji o centru i ribogojilištu.

Pećina u Ličkom Lešću

Pećina u Ličkom Lešću

Pećina u Ličkom Lešću

Pećina u Ličkom Lešću
Pila se voda na vrilu Pećina, za neke prvi puta.

Pećina u Ličkom Lešću
Dio događanja na izletu kamerom je zabilježio Z. Grčević

Pećina u Ličkom Lešću
Pecanje pastrvi
Pećina u Ličkom Lešću
E baš nam je lijepo govori razdragana Milica
Pećina u Ličkom Lešću
Tajnik udruge Marinko Krpan
Pećina u Ličkom Lešću

Pećina u Ličkom Lešću

Pećina u Ličkom Lešću
Od izvora i ribogojilišta do arheološkog nalaza je oko 150 m a vodio nas je Tome

Pećina u Ličkom Lešću
Milica Brezić i Krešimir Grčević
Pećina u Ličkom Lešću
Marijana Jagodić (rođ. Grčević), Tomina gospođa i Zdravko Grčević

Pećina u Ličkom Lešću

Pećina u Ličkom Lešću
Dio grupe u pećini gdje su prije 10.000 godina živjeli ljudi

Pećina u Ličkom Lešću
Pogled s vidikovca iznad izvora
Pećina u Ličkom Lešću

Pećina u Ličkom Lešću
Vodu s izvora odvodi Kostelka, pritoka Gacke
Snimili Kaja Knežević, Mandica Hercog, Marinko Krpan i Krešimir Grčević, 08.06.2013.

Ante Starčević
Ante Starčević
    Ante Starčević bio je političar, filozof i književnik te jedan od utemeljitelja moderne hrvatske državotvorne ideologije. Rođen je u Žitniku kraj Pazarišta, 23. svibnja 1823., a umro je u Zagrebu veljače 1896. S prijateljem iz školskih dana Eugenom Kvaterinikom na Saboru 1861. osniva Stranku prava, koja zastupa ideju pune nacionalne slobode i državne nezavisnosti - "ni pod Beč, ni pod Peštu, nego za slobodnu, samostalnu Hrvatsku". Općenito, sa srpskim kulturnim krugovima, vodi oštre polemike o jeziku i odbacuje Bečki književni dogovor iz 1850. Dr. Ante Starčević, skupa s Eugenom Kvaternikom, utemeljitelj je moderne hrvatske državotvorne misli i neumorni borac za obranu hrvatske nacionalne samobitnosti i uspostavu hrvatske državne nezavisnosti. Tomu je posvetio cijeli svoj život. U sveslavenstvu, jugoslavenstvu i srpstvu vidi smrtnu pogibelj za hrvatski narod, pa im se prvorazrednim političkim i znanstvenim argumentima u mnogim svojim člancima i znanstveno - političkim raspravama otvoreno suprostavlja.
    Starčević narod ne izjednačuje s pripadnošću bilo kojoj vjerskoj zajednici, nego ga promatra u povijesnoj perspektivi. Po njegovu učenju, promjena vjere ne mijenja narodnosnu pripadnost. Zato je bosanskohercegovačke muslimane, u skladu s povijesnim činjenicama, smatrao sastavnim dijelom hrvatskoga naroda.
    Vjerujući u narodno jedinstvo Južnih Slavena neko vrijeme je smatrao kako se to jedinstvo treba manifestirati i u jedinstvenom, hrvatskom imenu, otklanjajući svako drugo ime, a "naročito Serb kao nenarodno i pogrdno". Dok je Slovence smatrao "planinskim Hrvatima". Međutim kada su se pokazali negativni rezultati tog nastojanja da svi narodi prihvate hrvatsko ime napušta to stajalište. Tako je u listu Sloboda od 23. ožujka 1883. izrazio svoje shvaćanje da nije važno ime, nego zajednička borba za stvaranje slobodne i samostalne države: "Glavna je stvar, da svi rade za narod i za domovinu, a neka se zovu kako im drago...
    Tako je njegovo hrvatstvo bilo u sukobu s velikosrpstvom Vuka Karađića i jugoslavenstvom Strossmayera. Borba oko ostvarivanja ovih ideja obilježiti će nadolazeća desteljeća, velikosrpska Kraljevina Jugoslavija, komunistička Jugoslavija u kojoj su dominirali Srbi i konačni slom velikosrpske ideje 1991. god. Hrvatska je postala samostalna država što je bio životni san Ante Starčevića kojem je posvetio cijeli svoj život..
karta okolice gospića


Obilazak rodne kuće dr. Ante Starčevića

    Članovi udruge "Vrilo mudrosti" nisu prvi puta u Velikom Žitniku. Obišli smo rodnu kuću A. Starčevića o čijem životu je govorila Mihaela iz Državnog arhiva iz Gospića.
Veliki Žitnik kuća A. Starčevića

Veliki Žitnik kuća A. Starčevića

Veliki Žitnik kuća A. Starčevića

Veliki Žitnik kuća A. Starčevića

Veliki Žitnik kuća A. Starčevića

Veliki Žitnik kuća A. Starčevića

Veliki Žitnik kuća A. Starčevića
Mihaela iz Državnog arhiva iz Gospića

Veliki Žitnik kuća A. Starčevića

Veliki Žitnik kuća A. Starčevića

Veliki Žitnik kuća A. Starčevića

Veliki Žitnik kuća A. Starčevića

Veliki Žitnik kuća A. Starčevića

Veliki Žitnik kuća A. Starčevića
Snimili Josipa Rakitić i Krešimir Grčević, 08.06.2013.

Kava i pivo u Gospiću

    U Gospiću smo bili i prošle godine. Sada smo na povratku iz Velikog Žitnika navratili na kavu ili pivo, slično kao i u Otočac. Malo smo prošetali i našli se na kavi s Veliborom Potnarom, našim brođaninom koji radi u Gospiću.
u Gospiću

u Gospiću
Naša dva novinara Ivan Salantić i Krešimir Grčević koji pišu za dva brodska portala

sbplus
Zavičajna udruga Ličana „Vrilo mudrosti“ na izletu u Lici

    Zavičajna udruga Ličana „Vrilo mudrosti" svake godine u mjesecu lipnju organizira izlet u Liku za svoje članove i njihove prijatelje. Tako su proteklog vikenda brodski Ličani sjeli u autobus i ponovo posjetili zavičaj svojih predaka.
    Kao i svake godine, krenuli s parkirališta trgovačkog centra Kaufland u rane subotnje jutarnje sate. Veseli i razdragani što odlaze u zavičaj svojih predaka, pjevali su, pričali viceve, gostili se slavonskim delicijama (šunkom, kobasicom, rakijom i kolačima) i željno iščekivali svoje prvo odredište, Žutu Lokvu. Tu su položili vijenac na spomenik 4 hrvatskim policajcima poginulim 24. kolovoza 1991., od strane domaćih srpskih odmetnika. U spomen poginulim policajcima podignuta je spomen kapelica, gdje je slavonske Ličane dočekao prijatelj iz obližnjeg Brinja, Joso Vuković, koji je prisutne upoznao s nemilim događajem.
    Nakon kratke vožnje, stali su u Otočcu na kavi, gdje su se pojedinci susreli sa svojim rođacima. Poslije je slijedio posjet sirani Runolist u kojoj su imali mogućnost opskrbiti se raznim tipovima sireva, ljekovitog bilja i napitaka.
    Zatim je slijedio posjet Pećini i ribogojilištu u Ličkom Lešću. U Pećini, izvire bistri i čisti potok Kostelka. Tu je smješteno ribogojilište. Josip Leko i Marko Malenica prije dvije godine su sagradili i otvorili Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda, koji je smješten na toj lokaciji. Brođane je tu dočekao prijatelj iz Ličkog Lešća i istaknuti član KUU "Gacka", daleko najpoznatiji lički brkajlija (neki ga zovu "lička ikona") - Tome Jagodić. Nakon kratke video prezentacije o centru, Tome je poveo sve znatiželjne od izvora i ribogojilišta do arheološkog nalaza Pećine koji je najstariji povijesni lokalitet na području Gacke. Ostaci prisutnosti čovjeka datiraju iz razdoblja mezolitika, prijelaza iz starijeg u mlađe kameno doba (prije 12.000 g. pa do prije 6.000 g.), i tu su pronađeni ostaci pougljenih životinjskih kostiju i kamenog oruđa.
    Brodski Ličani nastavili su svoj put Likom prema Velikom Žitniku, gdje su obišli rodnu kuću dr. Ante Starčevića. Uz vodiča, koji je govorio o životu i djelu našeg oca domovine, Brođani su obišli kuću u kojoj su vidjeli Starčevićeva djela i rukopise drugih autora, te unutrašnjost kuće iz razdoblja njegova života.
    Na putu do posljednjeg odredišta prvog dana, Baških Oštarija, stali su u Gospiću na kavu, gdje su pokupili svirače, koji su iz Slavonskog Broda krenuli redovnom linijom do Gospića. Po dolasku u Baške Oštarije, smjestili su se u novi župni dvor gdje su prenoćili. Prije toga, velečasni Marinko Miličević održao je za brodske Ličane svetu misu u prelijepoj crkvi sv. Elizabete. Poslije večere, većina se opustila uz harmonikaše Zlatka Ljubičića i Zdravka Grgurevića te dobru kapljicu, dok su pojedini šetali i trčali po obližnjim velebitskim visoravnima.
    U nedjelju su nakon doručka i kave u Karlobagu, krenuli ka nacionalnom parku Paklenica. Paklenica je zajednički naziv za dvije kanjonske doline, Velika i Mala Paklenica, najljepši je predio planinskog masiva Velebit kojeg je UNESCO uvrstio u svjetske rezervate biosfere. Jedan dio izletnika odlučio se penjati po NP Paklenici i uživati u prelijepom krškom krajoliku i slapovima potoka Paklenica, diviti se alpinistima koji su penjali po velikim stijenama, napiti se hladne izvorske vode ... Nakon dvosatnog hodanja, spustili su se do Starigrad Paklenice gdje se i nekolicina prvi put ove godine okupala.
    Pomalo gladni i već umorni od hodanja, uputili se ka Svetom Roku gdje ih je u restoranu „Kod Braje" čekao poznati lički specijalitet - janjetina. Nakon ručka i kratkog odmora, krenuli su ka Slavonskom Brodu. Putem kući imali su snage zapjevati koju ličku pjesmu, uz pratnju odličnih svirača Zdravka i Zlatka. Sretno su se vratili kući u nedjeljnim večernjim satima, puni dojmova s izleta prelijepom zavičaju svojih predaka. Bio je to još jedan nezaboravan izlet koji će svima ostati u lijepom sjećanju.
Napisao Krešimir Grčević

Baške Oštarije
    I prošle godine bili smo u Baškim Oštarijama. Obišli smo kubus, fontanu, pili Velebitsko pivo u hotelu Velebno, šetali Velebitom, visoravni Stupačinovo i popeli se na Kizu. Opširnije je u opisu izleta 2012. god.
    Još za vrijeme Rimljana ovim prostorima su prolazile rimske dvokolice putujući iz Liku u Podgorje. U srednjem vijeku lokalitet je bio u posjedu obitelji Kurjaković, krbavskih knezova. Nakon povlačenja Turaka iz Like 1689. godine, zapovjedništvo Vojne krajine je u 1. polovici XVIII. stoljeća otvorilo prvu gostionica po kojoj je naselje i dobilo ime (mlet. ostaria – „gostionica, birtija, krčma“).
    Pravi uzlet naselje je doživjelo u XVIII. i XIX. stoljeću otvaranjem triju cesta (Karoline, Terezijane i Knežić – Kekićeve) između Gospića i Karlobaga koje su otvorile put novom naseljavanju. Iseljavanje je počelo početkom 20. st. a izgradnja pruge je glavninu prometa prebacila u unutrašnjost Like. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine naselje broji tek 30 stanovnika. Danas se mjesto sve više pretvara u turističku oazu.
karta Velebita


"Vrilo mudrosti" u Baškim Oštarijama

    Kraj prvog dana izleta 08.06.2013. završio je dolaskom u Baške oštarije. Definitivno, mi volimo ovdje dolaziti. Bili smo i prošle godine, kao i prijašnjih godina. Nakon smještaja u sobe, bili smo na misi, šetali mjestom i kao finale uz pjesmu proveli večer.

u autobusu

u autobusu

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije
Velečasni Marinko Miličević

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Snimili Josipa Rakitić, Mandica Hercog, Marija Rastija i Zdravko Grčević, 08.06.2013.

Večernja šetnja po Baškim Oštarijama

    Omaleno društvo uputilo se u šetnju do kubusa, jedinstvene kamene kocke postavljene u spomen na izgradnju ceste Gospić-Karlobag. Ponijeli su i fotoaparat.

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Baške Oštarije

Snimio Krešimir Grčević, 08.06.2013.

Raspjevana večer u Baškim Oštarijama

    Ove godine je odlučeno povesti na izlet svirače. Izbor je pao na dva člana TS Čuvari parka, Zlatka Ljubičića i Zdravka Grgurevića. Bio je to pun pogodak. Nije bilo baš sve tako jednostavno. U subotu u jutro kada je autobus trebao krenuti, nisu se pojavili Zlatko i Zdravko. Iz određenih razloga su bili spriječeni. Kasnije su se javili i redovnim autobusnim linijama krenuli za nama. Stigli su nas u Gospiću, oko 15 sati kada se nastavili s nama. Hvale vrijedna njihova odluka. Malo bi tako nešto bilo tko napravio, ali obećanje da će ići s nama htjeli su ispuniti pod svaku cijenu. Hvala Zlatku i Zdravku.
    A navečer u Baškim Oštarijama iz prenoćišta je odjekivala pjesma do ponoći. Pjevalo se i plesalo i vino točilo. Bilo je to pravo opuštanje a Zlatko i Zdravko pokazali su nam što znaju. Raspjevani završetak prvog dana izleta.
Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama

Vrilo mudrosti u Baškim Oštarijama
Snimili Josipa Rakitić, Marija Rastija, Mandica Hercog, Krešimir i Zdravko Grčević, 08.06.2013.

Jutarnja kava u Karlobagu
    U jutro doručak i oproštaj s Baškim Oštarijama. Idemo prema moru. Najprije na kavu u Karlobag.

Vrilo mudrosti u Karlobagu

Vrilo mudrosti u Karlobagu

Vrilo mudrosti u Karlobagu

Vrilo mudrosti u Karlobagu

Vrilo mudrosti u Karlobagu

Vrilo mudrosti u Karlobagu

Vrilo mudrosti u Karlobagu

Vrilo mudrosti u Karlobagu

Vrilo mudrosti u Karlobagu

Vrilo mudrosti u Karlobagu

Vrilo mudrosti u Karlobagu
Snimili Josipa Rakitić, Mandica Hercog, Kaja Knežević i Marija Rastija

Starigrad Paklenica
Kanjon Velika Paklenica     Paklenica je zajednički naziv za dvije kanjonske doline, Velika i Mala Paklenica, najljepši je predio planinskog masiva Velebit kojega je UNESCO uvrstio u svjetske rezervate biosfere. Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera. Temeljni fenomeni NP Paklenica su šume i geomorfološke osobitosti parka, u gotovo nešumskom južnom dijelu Velebita. NP Paklenica zauzima površinu od 96 km2. Najviši vrhovi su Vaganski vrh (1757 m) i Sveto brdo (1753 m).
    U nacionalnom parku postoji i nekoliko špilja i jama od kojih su najpoznatije i najveće špilja Manita peć. Kanjon Velike Paklenice duljine je 14 km, a širine 500-800 m. U svom najužem dijelu, oko bunkera, kanjon je širok svega 50 m. Hodajući stazom mogu se vidjeti paklenički mlinovi, kanjon Velike Paklenice, krške pojave, flora i fauna krša, slapovi potoka, penjalište, stijena Anića kuk, šumarska kuća Lugarnica, dom u Paklenici podno planinskih zaselaka Parići i Ramići.
Mi to sve vidjeti nećemo jer smo ograničeni vremenom pa ćemo hodati jedan sat naprijed i onda se vratiti.

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica

Kanjon Velika Paklenica
Snimili Marija Rastija, Krešimir i Zdravko Grčević, 09.06.2013.

Uz more u Starigrad Paklenici

    Velikim kanjonom smo šetali prema svojim mogućnostima, neki su otišli dalje a drugi su se brže vratili. Zatim smo se okupili kraj dosta hladnog mora pa nije bilo kandidata za kupanje ali smo noge ipak umočili u more.
Starigrad Paklenica

Starigrad Paklenica

Starigrad Paklenica
Snimio Zdravko Grčević, 09.06.2013.

Sveti Rok
    U Sv. Roku bili smo 2010. god. Nećemo sada ponavljati ono što smo tada rekli jer to ima napisano na našoj web stranici.
    U centru Sv. Roka je izvor vode Vrilo mudrosti, kultno mjesto za našu drugu jer i ona nosi isto ime. O tome kako je izvor dobio baš ime Vrilo mudrosti ima nekoliko "istinitih" legendi.
    Treća priča govori o jednom mladom inženjeru koji je radio na izgradnji ceste u vrijeme Marije Terezije, ime nije zabilježeno kao ni odakle je došao. Njemu je toplinu doma pružila jedna starica iz Sv. Roka. Mladić oduševljen dobrotom starice, u znak velikog poštovanja izgradi Vrilo mudrosti koje će vječno podsjećati na velikodušnu staricu.
    Četvrta priča kazuje kako je za vrijeme Austro-Ugarske, na području gradine, nedaleko od zaseoka Serdari, obitavala vojska Austro-Ugarske. Vojskom je zapovijedao vojskovođa kojeg su ljudi zvali Komandant. Njemu je kurir imenom Ivica donosio svaki dan vodu sa vrila Mutiuk u blizini današnje Udbine. No, jednoga dana kurir Ivica je kraj malog izvora u Sv. Roku vidio lijepu mladu Ličanku. Stao je i pričao s njom a Komadantu je donio vodu s tog izvora a ne iz Udbine. Tako je i idućih dana vrijeme kurir Ivica provodio s lijepom Ličankom umjesto da jaše u Udbinu, a komadant pio vodu s djevojačkog izvora. Vrilo su po toj malenoj prijevari djevojka i kurir Ivica nazvali “Vrilo mudrosti”.
Izvor Vrilo mudrosti Sveti Rok

Ručak kod Braje u Svetom Roku

    Napustili smo more i evo nas opet u Lici. Požurili smo u Sveti Rok da se ne ohladi janjetina koja je bila iznimno ukusna. Tu nas je dočekala predsjednica Zdenka Topolovac koja nije bila s nama na izletu jer morala biti u Zagrebu, ali je ipak došla u svoj Sveti Rok zajedno sa sestrom Kajom i u pratnji supruga. Po dobrom običaju na kraju se zapjevalo što uz Zlatka Ljubičića i Zdravka Grgurevića nije bio nikakav problem.
Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Kod Braje u Svetom Roku

Snimili Josipa Rakitić i Zdravko Grčević, 09.06.2013.
Zdenka i Branko Zidarević iz Slavonskog Broda / Vancouvera

Kod Braje u Svetom Roku

    Naši novi članovi su Zdenka i Branko Zidarević iz Slavonskog Broda u kojem žive pola godine, u drugu polovinu u Vancouveru. U Kanadu su odselili krajem 80-tih za boljim životom. S nama su bili prvi puta na izletu i svidjelo im se. Ići će i iduće godine.
    Pričali su nam kako na području gdje oni žive u Kanadi ima oko 35.000 Hrvata koji su organizirali život i druženja kroz razne manifestacije, od tjednih druženja pa do raznih zabava a jedna je i Lička zabava koju održavaju dva puta godišnje. Zabave se udržavaju u dvorani Hrvatskog kulturnog centra. Hrvati su pokrenuli i radio postaju Radio vrh, Hrvatski Radio Vancouver (http://radiovrh.ca/) i još puno toga.
    Tako smo zahvaljujući Zdenki i Branku postali malo povezani s Vancouverom. Na kraju im se zahvaljujemo na financijskoj pomoći udruzi.
Liko moja u srcu te nosim, širom svijeta tobom se ponosim
Priredio Zdravko Grčević, 09.06.2013.
Brodski vjesnik
Brodski vjesnik-Izlet u Liku2013
Brodski vjesnik-Izlet u Liku2013
Brodski vjesnik-Izlet u Liku2013
Brodski vjesnik-Izlet u Liku2013
Napisao Marinko Krpan

    Upravni odbor usvojio je slijedeći plan puta izleta u Liku po cijeni 350,00 kn. Prednost prijave za izlet imaju članovi Zavičajne udruge Ličana "Vrilo mudrosti" (oni s plačenom članarinom za 2013. god.). Prijave za izlet su kod Kaje Knežević, tel. 250-281, mob. 091 782-6813.
Prvi dan izleta, 08.06.2013. god.
Opće napomene:
    - ponijeti za jesti jer prvi dan nije osiguran ručak
    - s nama putuju dva glazbenika, harmonikaš i tamburaš
    - ulaznice nisu uračunate u cijenu putovanja
    - večera, spavanje, doručak i ručak u nedjelju su u cijeni putovanja
    - u cijenu ručka nije uključeno piće
    - ponijeti obuću za hodanje po Paklenici
    - ponijeti kupaći pribor za eventualno kupanje u Starigrad Paklenici
    - za boravak u Baškim Oštarijama na 924 m n/v ponijeti topliju odjeću
5,00 sati polazak ispred Kauflanda u Slavonskom Brodu
    - putovanje 5,00 – 10,00 sati Slavonski Brod - Žuta Lokva - 330 km
    - posjet spomeniku poginulim policajcima i polaganje vijenca 10,00 - 11,00 sati
11,00 - polazak iz Žute Lokve za Ličko Lešće (Pećina)
    - putovanje 11,00 - 12,00 sati Žuta Lokva - Ličko Lešće - 30 km
    - kupovina sira u Otočcu
    - posjet Pećini i ribogojilištu 12,00 - 13,00 sati
13,00 - polazak iz Ličkog Lešća za Veliki Žitnik
    - putovanje 13,00 - 14,00 sati L. Lešće - Veliki Žitnik - 43 km
    - posjet rodnoj kući A. Starčevića 14,00 - 15,00 sati
    - cijena ulaznice 15,00 kn
15,00 - polazak iz Velikog Žitnika za Baške Oštarije
    - putovanje 15,00 - 15,45 sati - 28 km
    - smještaj u sobe, šetnja
    - bacanje kamena s ramena
    - misa i večera
    - večernje druženje uz glazbu

Drugi dan izleta, 09.06.2013. god.
    - doručak 8,00 – 9,00 sati
9,00 polazak Baške Oštarije - Starigrad Paklenica
    - putovanje 9,00 - 10,45 sati B. Oštarije - Starigrad - 67 km
    - boravak u Starigrad Paklenici 11,00 - 14,00 sati
    - šetnja Velikom Paklenicom, cijena ulaznice 50,00 kn a u grupi 30,00 kn
    - boravak kraj mora ili kupanje za one koji neće u šetnju
14,00 polazak Starigrad Paklenica - Sv. Rok - 54 km
    - putovanje 14,00 -15,00 sati Starigrad - Sv. Rok
    - ručak kod Braje u Sv. Roku, 15,00 - 16,30 sati
16,30 polazak Sv. Rok - Slav. Brod - 420 km
    - povratak u Slavonski Brod oko 23,00 sati

Ukupno km 980 km
Moguće su manje izmjene puta jer su u tijeku dogovori, ali većih izmjena neće biti.

ZAVIČAJNA UDRUGA LIČANA "VRILO MUDROSTI" SLAVONSKI BROD        Glavni izbornik    Početak rubrike